Odluka da se otkaže koncert Jelene Karleuše u Sanskom Mostu odjeknula je širom regiona kao snažna poruka protiv govora mržnje i relativizacije ratnih zločina. Organizatori ovog događaja nisu ostali nijemi na njenu nedavnu objavu na društvenoj mreži X (bivši Twitter), u kojoj je pjevačica napisala kontroverznu izjavu vezanu za genocid u Srebrenici – jedan od najosjetljivijih i najozbiljnijih događaja u novijoj historiji Balkana.
Karleuša je u objavi napisala:
„Genocid je sistematsko ubijanje djece, starih, mladih, muškaraca, žena… REDOM SVIH DA SE SATRE SJEME. To je na prostorima Balkana doživio samo jedan narod. SRPSKI. I ni jedan drugi.“
Reakcije su uslijedile munjevito. U zemlji koja svake godine obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici, takve izjave ne samo da vrijeđaju osjećaje preživjelih i porodica žrtava, već i direktno ugrožavaju napore ka pomirenju i očuvanju historijske istine. U saopćenju diskoteke u Sanskom Mostu, koja je trebalo da ugosti pjevačicu, stoji jasno: „Na našem događaju nema mjesta za govor mržnje – bez obzira da li dolazi sa bine, iz medija ili sa društvenih mreža.“
Otkazivanje nije došlo samo kao reakcija na jedan status, već kao rezultat šireg osjećaja odgovornosti da se pošalje poruka: negiranje zločina, pogotovo genocida, neće proći bez posljedica. Organizatori su dodatno istakli da njihov događaj promoviše vrijednosti zajedništva, poštovanja i ljudskog dostojanstva te da “nema mjesta za one koji vrijeđaju i ponižavaju druge, naročito kada to čine bez ikakvog kajanja ili javnog izvinjenja.”
Ovo nije prvi put da javna ličnost izazove buru sličnim izjavama. Već su ranije zabilježeni slučajevi zabrana, bojkota ili otkazivanja nastupa osoba koje su se oglušile o društvene norme i odgovornost prema javnosti. Međutim, ovaj slučaj posebno je delikatan jer se odnosi na bolnu kolektivnu traumu – genocid u Srebrenici, koji je međunarodno priznat, uključujući presude Haškog tribunala i brojnih međunarodnih institucija.
Kada osoba sa milionskim auditorijumom na društvenim mrežama iznosi tvrdnje koje relativizuju ili negiraju ratne zločine, to ne ostaje bez posljedica. Reakcija iz Sanskog Mosta pokazuje da postoji crvena linija koja se ne smije preći – i da javne ličnosti, bez obzira na popularnost, moraju snositi odgovornost za svoje riječi.
Ova odluka organizatora naišla je na brojne pohvale, ali i kritike. Dok jedni hvale principijelnost i moralni stav, drugi je vide kao političku cenzuru. No, bez obzira na podijeljena mišljenja, činjenica je da poricanje genocida – naročito kada dolazi iz pozicije javne moći – predstavlja direktan udar na žrtve, na istinu i na sam temelj zdravog društvenog suživota.
Zaključak: Umjetnost ne smije biti izgovor za neodgovornost
Pitanje granica slobode govora postaje posebno važno pogotovo kada javne ličnosti koriste svoj uticaj za širenje opasnih narativa. Otkazivanje koncerta Jelene Karleuše u Sanskom Mostu nije samo kulturna odluka – to je jasna i konkretna poruka da društvo nije spremno tolerisati poricanje genocida. Na današnjem vremenu kada se istina često pokušava iskriviti, hrabri potezi poput ovog podsjećaju nas da se istina mora braniti i čuvati – bez kompromisa.
