Oglasi - Advertisemenet

Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost ograničenog vojnog udara na Iran kako bi izvršio pritisak na Teheran da prihvati nove uslove za nuklearni sporazum, objavio je The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate s internim razgovorima u Washingtonu. Informaciju je prenio i Index.hr.

Oglasi - Advertisement

Prema navodima američkog lista, riječ je o scenariju koji bi podrazumijevao početni, ciljano ograničeni udar na vojne ili državne objekte, s ciljem slanja političke poruke, ali bez pokretanja sveobuhvatne kampanje koja bi mogla izazvati snažnu iransku odmazdu i destabilizaciju šire regije.

Američki vojnik na ratnom brodu posmatra more kroz dvogled, dok se u pozadini vidi nosač aviona
Američke pomorske snage pojačale su prisustvo u regiji, a nosači aviona i prateći brodovi nalaze se u stanju visoke pripravnosti.

Ograničeni udar kao signal odlučnosti

Izvori navode da bi prvi napad, ukoliko bi bio odobren, mogao uslijediti u vrlo kratkom roku. Ideja je, kako se tvrdi, demonstrirati odlučnost Washingtona, ali ostaviti otvoren prostor za pregovore.

Ako Teheran i nakon toga odbije zahtjev za potpunim prekidom obogaćivanja uranija, razmatra se šira vojna kampanja usmjerena na ključne objekte režima. Pojedini sagovornici tvrde da bi se strategija mogla razvijati postupno – od ograničenih udara ka snažnijim operacijama – sve dok Iran ne pristane na demontažu nuklearnog programa ili ne dođe do političkih promjena u zemlji.

Ipak, američki zvaničnici ističu da konačna odluka još nije donesena.

Trumpov rok i poruka Teheranu

Predsjednik Trump je izjavio da će u roku od deset dana donijeti odluku o daljnjim koracima prema Iranu, naglasivši da je maksimalni rok oko dvije sedmice.

„Postići ćemo dogovor, na ovaj ili onaj način“, poručio je novinarima.

Glasnogovornica Bijele kuće, Anna Kelly, odbila je komentirati konkretne vojne opcije, ističući da samo predsjednik zna kakav će potez povući.

Donald Trump govori na konferenciji za medije u Bijeloj kući
Predsjednik SAD-a najavio je da će u roku od dvije sedmice odlučiti o daljnjim potezima prema Iranu.

Pregovori u zastoju i jačanje vojnog prisustva

Diplomatski kanali između Washingtona i Teherana posljednjih dana nisu donijeli značajniji pomak. Sjedinjene Države traže potpunu obustavu iranskog nuklearnog programa, ograničenje balističkog naoružanja te prekid podrške regionalnim savezničkim grupama.

Iran odbacuje sveobuhvatni sporazum i nudi ograničene ustupke, ponavljajući da njegov nuklearni program nema vojnu svrhu.

Istovremeno, prema podacima o kretanju vojne opreme, SAD su u regiju premjestile dodatne borbene avione F-35 i F-22, dok je još jedan nosač aviona upućen prema Bliskom istoku. Raspoređeni su i sistemi protuzračne odbrane te zapovjedno-upravljački avioni, ključni za koordinaciju većih zračnih operacija.

Takvi potezi pojačali su spekulacije da se Washington priprema za sve opcije.

Iranske prijetnje i rizik šireg rata

Vrhovni vođa Irana, Ali Hamnei, zaprijetio je da bi svaki američki napad bio dočekan „maksimalnom silom“, navodeći da iranske snage mogu pogoditi američke ciljeve u regiji, uključujući i nosače aviona.

Analitičari upozoravaju da bi čak i ograničeni napad mogao izazvati lančanu reakciju, uključujući napade na američke saveznike i destabilizaciju ionako osjetljivog Bliskog istoka.

Sličan koncept „ograničenog udara“ razmatran je i tokom Trumpovog prvog mandata u odnosu prema Sjevernoj Koreji, ali tada nije realiziran, već je uslijedio diplomatski proces bez trajnog rješenja nuklearnog pitanja.

Mapa Bliskog istoka sa označenim rasporedom američkih aviona i nosača brodova
Grafički prikaz pokazuje pozicije američkih borbenih aviona i nosača aviona u regiji, što dodatno pojačava spekulacije o mogućim vojnim opcijama.

Povjerenje narušeno prethodnim rokovima

Iranska strana pokazuje oprez prema rokovima koje postavlja Bijela kuća. Prošle godine Washington je najavio dvosedmični ultimatum za postizanje sporazuma, ali su napadi uslijedili ranije od najavljenog roka, što je dodatno narušilo povjerenje između dvije strane.

U takvom kontekstu, trenutna situacija djeluje kao kombinacija diplomatskog pritiska i vojne demonstracije sile, s neizvjesnim ishodom.

Razmatranje ograničenog vojnog udara na Iran pokazuje da administracija Donalda Trumpa vojnu silu vidi i kao sredstvo političkog pritiska. Ipak, granica između „signalne operacije“ i šireg regionalnog sukoba izuzetno je tanka.

Dok Washington insistira na potpunom prekidu iranskog nuklearnog programa, Teheran odbacuje ultimativne zahtjeve. U takvoj atmosferi nepovjerenja, svaki potez može imati dalekosežne posljedice – ne samo za dvije države, već i za stabilnost Bliskog istoka i globalnu sigurnost.

Naredne sedmice mogle bi pokazati da li je riječ o pregovaračkoj taktici ili uvodu u novu fazu američko-iranskih odnosa.

Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!