Pakistan je u petak izveo zračne udare na glavni grad Avganistana, Kabul, kao i na provincije Paktiju i Kandahar, svega nekoliko sati nakon prekograničnih sukoba koji su već odnijeli desetine života. Ovaj napad predstavlja najnoviju i najozbiljniju eskalaciju nasilja između dvije susjedne države čiji su odnosi već mjesecima na ivici otvorenog rata, uprkos primirju postignutom 2025. godine uz posredovanje Katara i Turske. Iako je sporazum tada dočekan kao potencijalna prekretnica, događaji posljednjih dana pokazuju da su temeljni problemi ostali neriješeni.
Prema dostupnim informacijama, avganistanske snage su u četvrtak navečer pokrenule napad na pakistanske granične položaje, što je talibanska vlada opisala kao odgovor na ranije smrtonosne zračne udare koje je Pakistan izveo na pogranična područja Avganistana. Samo nekoliko sati kasnije, stanovnici Kabula prijavili su najmanje tri snažne eksplozije koje su potresle dijelove grada. Istovremeno, obje strane počele su iznositi međusobno suprotstavljene podatke o broju žrtava i razmjerama štete.
Pakistanski ministar za informisanje Ataulah Tarar saopćio je da su napadi u Kabulu, Paktiji i Kandaharu rezultirali smrću 133 talibanska zvaničnika te ranjavanjem više od 200 osoba, uz napomenu da bi broj žrtava mogao rasti. Premijer Pakistana Šehbaz Šarif izjavio je da su oružane snage spremne “smrviti” svakog agresora, dok je ministar odbrane Havadža Mohamed Asif u objavi na mreži X poručio da je “strpljenje iscrpljeno” i da se radi o “otvorenom ratu”. Asif je naveo kako je Islamabad nakon povlačenja NATO snaga očekivao stabilizaciju Avganistana i fokus talibanskih vlasti na unutrašnju konsolidaciju, ali je optužio Kabul da dopušta militantnim grupama da djeluju protiv Pakistana.
S druge strane, Ministarstvo odbrane Avganistana tvrdi da je u četvrtak ubijeno 55 pakistanskih vojnika te da su neka tijela prenesena na avganistansku teritoriju, uključujući i nekoliko vojnika koji su, prema njihovim navodima, zarobljeni živi. Kabul priznaje gubitak osam svojih vojnika i 11 ranjenih, te navodi da je uništeno 19 pakistanskih vojnih položaja i dvije baze. Pakistanska strana negira tvrdnje o zarobljenim vojnicima, što dodatno produbljuje informativni rat koji prati oružane sukobe.
Granica između dvije zemlje, duga 2.611 kilometara i poznata kao Durandova linija, decenijama je izvor sporova. Avganistan je formalno nikada nije priznao kao međunarodno utvrđenu granicu, što predstavlja trajni politički i sigurnosni problem. Posljednjih mjeseci prelazi su uglavnom zatvoreni, posebno nakon krvavih sukoba u oktobru u kojima je poginulo više od 70 ljudi sa obje strane. Islamabad kontinuirano optužuje Kabul da ne poduzima dovoljno protiv militantnih grupa koje izvode napade na pakistanskoj teritoriji, dok talibanske vlasti te optužbe odbacuju.
Humanitarna situacija dodatno se pogoršava. Avganistanske vlasti evakuisale su izbjeglički kamp u blizini prelaza Torkham nakon što je, prema njihovim navodima, 13 civila, uključujući žene i djecu, ubijeno, a više osoba ranjeno. Na pakistanskoj strani lokalne vlasti također provode evakuacije stanovništva u sigurnija područja. Izbjeglice koje su čekale prelazak granice premještene su na privremene lokacije, čime se produbljuje već teška situacija raseljenih lica.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš putem glasnogovornika Stefana Dižarika pozvao je obje strane na suzdržanost i zaštitu civila u skladu s međunarodnim pravom, naglašavajući potrebu za diplomatskim rješenjem. Međutim, dosadašnji pokušaji stabilizacije odnosa, uključujući pregovore uz posredovanje regionalnih aktera, nisu dali trajne rezultate.
Aktuelna eskalacija pokazuje da su odnosi između Kabula i Islamabada ušli u najopasniju fazu od potpisivanja primirja. Retorika političkih lidera, uključujući najave “otvorenog rata”, ukazuje na duboku krizu povjerenja i spremnost na daljnju vojnu konfrontaciju. U takvim okolnostima, najveći teret ponovo snosi civilno stanovništvo koje živi duž nestabilne granice.
Zaključno, sukob između Pakistana i Avganistana prerasta iz ograničenih graničnih incidenata u ozbiljnu sigurnosnu krizu sa regionalnim implikacijama. Bez hitne diplomatske inicijative i stvarne političke volje za rješavanje spornih pitanja, spiralno nasilje moglo bi destabilizirati širi region i dodatno pogoršati humanitarnu situaciju. Trenutni razvoj događaja jasno pokazuje da primirje iz 2025. godine više ne pruža garancije mira, već stoji kao podsjetnik na propuštenu priliku za trajnu stabilnost.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
