Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči govorio je u ekskluzivnom intervjuu za libanski list Al Mayadeen o nizu ključnih pitanja koja trenutno oblikuju političku i sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku. Tokom razgovora osvrnuo se na rat u Libanu, odnose Irana sa zemljama Zaljeva, vojnu spremnost Teherana te šire promjene u regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi koje su uslijedile nakon posljednjih sukoba i rastućih tenzija.
Jedan od najupečatljivijih dijelova intervjua odnosio se na trenutak napada tokom kojeg se Aragči nalazio unutar kancelarijskog kompleksa iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija. Prema njegovim riječima, u Teheran se vratio nakon pregovora održanih u Ženevi, a odmah po povratku otišao je u Hameneijevu kancelariju kako bi državne zvaničnike informisao o toku razgovora, ali i o procjenama koje su ukazivale na povećanu mogućnost eskalacije sukoba u regionu.
Kako je naveo, objekat u kojem se nalazio bio je među metama napada. Jedan dio zgrade pretrpio je značajna oštećenja, dok prostorija u kojoj je boravio nije bila direktno pogođena.
“Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio”, rekao je Aragči.
Govoreći o dramatičnim trenucima tokom napada, iranski ministar istakao je da njegova prva reakcija nije bila usmjerena na vlastitu sigurnost, nego na sudbinu vrhovnog vođe.
“Moja prva misao i moja prva briga bilo je stanje Vrhovnog vođe”, rekao je Aragči, dodajući da Hamenei ne bi lako napustio ljude ni u kriznim okolnostima.
Prema njegovim riječima, Hamenei je i ranije slao poruku da će ostati uz narod sve dok obični građani nemaju jednak pristup sigurnim skloništima i zaštiti.
“Ova tuga nikada neće biti zaboravljena. To je rana u našim srcima koja možda nikada neće zacijeliti”, rekao je Aragči.
Komentarišući reakciju iranskih institucija nakon napada, Aragči je naglasio da je politički sistem zemlje pokazao visok nivo otpornosti i funkcionalnosti. Prema njegovim riječima, državne institucije reagovale su brzo kako bi se osigurao kontinuitet upravljanja i spriječili eventualni poremećaji u funkcionisanju sistema.
On tvrdi da Iran nije bio zatečen mogućnošću šire eskalacije te da su sigurnosne procjene i prije pregovora u Ženevi ukazivale na povećan rizik od sukoba. Upravo zbog toga, kako navodi, određeni krizni planovi bili su unaprijed pripremljeni.
“Iako su postojala taktička iznenađenja, Iran nije bio strateški nespreman, a odgovor na napade pokrenut je u roku od dva sata”, rekao je Aragči.
Dodao je kako je vojni sistem organizovan na način da omogućava nesmetano funkcionisanje i u vanrednim okolnostima. Prema njegovim riječima, unaprijed su definisane linije sukcesije i krizni mehanizmi koji osiguravaju kontinuitet komandovanja čak i u situacijama kada bi pojedini ključni lideri bili eliminisani.
Značajan dio intervjua bio je posvećen odnosima Irana sa zemljama Zaljeva. Aragči je rekao da je Teheran više puta upozoravao kako bi svaka eskalacija sukoba u kojoj učestvuju Sjedinjene Američke Države ili Izrael mogla dovesti do napada na američke vojne ciljeve raspoređene širom regiona.
Istovremeno je naglasio da Iran ne traži rat niti želi dodatno širenje sukoba, ali da će, kako tvrdi, odgovoriti na svaki napad ukoliko mu bude nametnut.
Posebno je izdvojio odnose sa Omanom, koje je opisao kao prijateljske, stabilne i dugoročno važne za regionalnu saradnju. Naglasio je da dvije zemlje ostvaruju blisku koordinaciju kada je riječ o upravljanju Hormuškim moreuzom, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji prolazi značajan dio globalne trgovine energentima.
Govoreći o situaciji u Libanu, Aragči je istakao da trajni prekid neprijateljstava ne može biti posmatran odvojeno od šireg političkog i sigurnosnog konteksta na Bliskom istoku.
“Okončanje rata u Libanu znači i okončanje okupacije”, rekao je Aragči.
On je dodao da će Iran, u skladu sa svojim mogućnostima, učestvovati u obnovi Libana nakon završetka sukoba te da će nastaviti podržavati Hezbollah, koji Teheran smatra jednim od svojih najvažnijih regionalnih saveznika.
“Naš odnos s Hezbollahom i naša podrška Hezbollahu ostaju nepokolebljivi”, zaključio je Aragči.
Intervju dolazi u trenutku kada Bliski istok prolazi kroz jedan od najosjetljivijih perioda posljednjih godina, obilježen intenzivnim sukobima, diplomatskim pritiscima i promjenama u odnosima među regionalnim silama. Izjave iranskog ministra vanjskih poslova dodatno potvrđuju da Teheran nastavlja insistirati na svojoj regionalnoj ulozi, dok istovremeno poručuje da ostaje spreman odgovoriti na eventualne nove sigurnosne izazove.
Zaključno, Aragčijeve poruke odražavaju stav iranskog državnog vrha o aktuelnim krizama u regionu, vojnoj spremnosti zemlje i budućim odnosima sa saveznicima. Njegove izjave pružaju uvid u način na koji Teheran posmatra trenutnu geopolitičku situaciju, ali i u očekivanja Irana kada je riječ o daljnjem razvoju događaja u Libanu, Zaljevu i širem bliskoistočnom prostoru.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
