Kravlje mlijeko često je važan dio ishrane djece nakon prve godine života, ali ljekari upozoravaju da njegova prekomjerna upotreba može predstavljati problem, posebno ako dijete zbog velikih količina mlijeka počne odbijati drugu hranu. U takvim situacijama može doći do nedovoljnog unosa željeza, što u težim slučajevima može rezultirati anemijom.
U Australiji su tokom posljednje dvije godine zabilježena tri smrtna slučaja djece kod koje je utvrđena teška anemija zbog nedostatka željeza. Ljekari su naveli da su djeca svakodnevno pila veoma velike količine kravljeg mlijeka, u nekim slučajevima više od jednog litra dnevno.
Dr. Sally Campbell, hematologinja iz dječije bolnice u Queenslandu, objasnila je da su djeca istovremeno imala infekcije ili druge bolesti, ali da je kod njih postojao i ozbiljan problem sa manjkom željeza. Kada dijete već ima tešku i dugotrajnu anemiju, organizam može mnogo teže podnijeti infekciju ili drugu bolest.
Važno je naglasiti da ovakvi slučajevi ne znače da je kravlje mlijeko samo po sebi opasno za djecu. Problem nastaje kada ga dijete pije u prevelikim količinama i kada mlijeko počne zamjenjivati raznovrsne obroke.
Kravlje mlijeko jeste vrijedan izvor proteina, kalcija i nekih vitamina, ali sadrži vrlo malo željeza. Osim toga, veoma je zasitno. Dijete koje tokom dana popije velike količine mlijeka često više nema dovoljno apetita za namirnice koje su bogate željezom, poput mesa, ribe, jaja, graha, leće, zelenog povrća i žitarica obogaćenih željezom.
Na taj način može nastati začarani krug. Dijete se zasiti mlijekom, preskoči obrok, ponovo traži mlijeko jer ga ono lako zasiti, a njegova ishrana postaje sve manje raznovrsna. Ako takav obrazac traje duže vrijeme, zalihe željeza u organizmu mogu se smanjivati.
Željezo je izuzetno važno za stvaranje hemoglobina i normalan rad crvenih krvnih zrnaca, koja prenose kisik kroz organizam. Kada ga nema dovoljno, dijete može postati blijedo, umorno, razdražljivo i bezvoljno. Može imati slabiji apetit, manje energije za igru i aktivnosti, a kod ozbiljnije anemije mogu se javiti zadihanost, ubrzan rad srca, problemi sa koncentracijom i usporen rast.
Jedan od mogućih znakova ozbiljnog nedostatka željeza jeste i pika, odnosno potreba da dijete jede ili stavlja u usta predmete koji nisu hrana, poput zemlje, papira ili drugih nejestivih stvari. Ipak, nijedan od ovih simptoma sam po sebi ne znači da dijete ima anemiju, pa je za postavljanje dijagnoze potrebna procjena ljekara i, kada je potrebno, krvna analiza.
Stručnjaci posebno podsjećaju da bebe mlađe od 12 mjeseci ne bi trebale koristiti kravlje mlijeko kao glavni napitak. U tom periodu majčino mlijeko ili odgovarajuća adaptirana formula ostaju glavni izvor mlijeka, dok se kravlje mlijeko može koristiti u pripremi hrane prema preporukama za uzrast.
Nakon prve godine kravlje mlijeko može biti dio uravnotežene ishrane, ali ne bi trebalo da zamijeni glavne obroke. Kao okvirna preporuka, nakon prve godine često se navodi oko 350 mililitara mlijeka dnevno ili dvije porcije mliječnih proizvoda, poput jogurta i sira. Ako dijete redovno pije znatno više od toga, naročito više od oko 500 mililitara dnevno, a istovremeno odbija hranu, roditelji bi trebali razgovarati sa pedijatrom.
Roditelji koji primijete da njihovo dijete tokom cijelog dana traži mlijeko mogu pokušati postepeno smanjivati količinu i nuditi ga u određenim terminima, umjesto da dijete stalno ima mogućnost da ga pije. Između obroka voda je najbolji izbor za gašenje žeđi.
Istovremeno je važno djetetu svakodnevno nuditi raznovrsnu hranu. Meso, riba, jaja, mahunarke, žitarice obogaćene željezom i određene vrste povrća mogu pomoći da dijete dobije dovoljno željeza. Biljne izvore željeza korisno je kombinovati s namirnicama koje sadrže vitamin C, jer on pomaže organizmu da bolje apsorbuje željezo.
Roditelji također ne bi trebali samoinicijativno davati djeci preparate željeza. Iako je željezo neophodno za pravilan razvoj, prevelike količine mogu biti štetne. Ako postoji sumnja da dijete ima manjak željeza, potrebno je obratiti se pedijatru koji će procijeniti simptome, način ishrane i po potrebi preporučiti odgovarajuće krvne pretrage.
Ovi slučajevi predstavljaju važan podsjetnik da kravlje mlijeko nije potrebno potpuno izbaciti iz ishrane djeteta starijeg od godinu dana. Ono može biti koristan dio jelovnika, ali ne bi trebalo da zauzme mjesto raznovrsne hrane.
Najvažnije je pronaći ravnotežu. Dijete treba dovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda, ali istovremeno mora unositi i namirnice bogate željezom, proteinima, vitaminima i drugim važnim hranjivim materijama.
Ako dijete pije veoma velike količine mlijeka, gotovo da ne jede čvrstu hranu, djeluje neuobičajeno blijedo ili umorno, ima slab apetit ili druge zabrinjavajuće simptome, najbolje je potražiti savjet pedijatra.
Ono što je važno zapamtiti jeste da problem nije u tome što dijete pije kravlje mlijeko, već u tome što ga može biti previše. Mlijeko može biti dio zdrave dječije ishrane, ali ne bi trebalo da bude zamjena za cijeli jelovnik. Raznovrsna ishrana i pravilan unos željeza od velike su važnosti za rast, razvoj i zdravlje djeteta.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život
