Dječija psihologinja Rim Rauda, autorica popularnog vodiča za svjesno roditeljstvo i kreatorica programa FOUNDATIONS, već godinama istražuje šta je to što zapravo gradi zdrav, stabilan i pun povjerenja odnos između roditelja i djece. Nakon što je detaljno analizirala više od 200 različitih odnosa i pritom oslanjala se i na vlastito iskustvo majke, došla je do jednog vrlo jasnog zaključka: djeca prestaju da slušaju onog trenutka kada osjete da im roditelji oduzimaju osjećaj poštovanja i sigurnosti.
Roditelji, često i nesvjesno, koriste određene fraze koje su duboko ukorijenjene u svakodnevni govor. Te rečenice izgovaraju automatski, ponekad čak i u najboljoj namjeri, ali one u praksi mogu sabotirati odnos s djetetom. Umjesto da pozivaju na saradnju, one stvaraju otpor, ljutnju i osjećaj da dijete nije dovoljno shvaćeno. Rauda ističe da je upravo izbor riječi moćan alat – on može izgraditi most povjerenja ili podići zid šutnje.
Evo nekoliko primjera najčešćih „zamki u govoru“ i kako ih zamijeniti:
🔹 Umjesto: „Zato što sam tako rekla!“
➡ Recite: „Znam da ti se ovo ne dopada. Objasnit ću ti zašto, pa idemo dalje.“
Fraza „zato što sam tako rekla“ zvuči kao čisto naređenje. Ona u potpunosti gasi komunikaciju i šalje poruku da mišljenje djeteta nije vrijedno pažnje. Roditelj tada djeluje strogo i autoritativno, ali dijete uči da se povinuje, a ne da razumije. Kada ponudimo kratko i mirno objašnjenje, to ne znači popuštanje – već pružamo primjer sigurnog i stabilnog vodstva.
🔹 Umjesto: „Ako ne poslušaš, oduzimam [X]!“
➡ Recite: „Vidim da ti je teško sada da uradiš ovo. Hajde da razgovaramo.“
Roditelji često posegnu za prijetnjom ili uskraćivanjem nečega što dijete voli. Međutim, time se ne rješava uzrok problema, već se stvara dodatna tenzija. Posebno opasno djeluju poruke tipa „nema razloga da plačeš“, jer kod djeteta izazivaju osjećaj da su njegove emocije nepoželjne. Priznanje osjećanja i poziv na razgovor, naprotiv, šalju djetetu signal da je sigurno pokazati šta ga muči.
🔹 Umjesto: „Koliko puta treba da ti kažem?“
➡ Recite: „Već sam te nekoliko puta pitala. Pomozi mi da shvatim zašto ti je ovo teško.“
Ova rečenica iz frustracije pretpostavlja da dijete namjerno ignoriše roditelja. Ali često iza „neposlušnosti“ stoji zbunjenost, emocionalno preopterećenje ili jednostavno nesnalaženje. Kada roditelj pokaže spremnost da razumije, a ne da optužuje, otvara prostor za pravi dijalog i zajedničko rješenje.
🔹 Umjesto: „Znaš ti bolje od toga.“
➡ Recite: „Izgleda da te nešto sada sprečava da budeš u svom najboljem izdanju. Hajde da pričamo.“
Fraza „znaš ti bolje“ u djetetu budi osjećaj krivice i srama, umjesto motivacije. Dijete tada ne osjeća da ima podršku, već da je iznevjerilo očekivanja. Kada pokažemo da vjerujemo u dobre namjere djeteta, čak i kada griješi, šaljemo mu poruku da nismo tu da sudimo, nego da ga pratimo i podržimo kroz razvojne faze.
✨ Šta djeci zapravo treba da bi nas slušala?
Slušanje nije rezultat kontrole, straha ili sile – već rezultat odnosa. Djeca mnogo više reaguju na ton glasa, ritam i emociju roditelja nego na same riječi. Ako osjećaju da su viđena, shvaćena i vođena s poštovanjem, prirodno žele da sarađuju. Upravo zato riječi koje biramo u komunikaciji nisu samo govor, nego ključni alat za građenje povjerenja i emocionalne povezanosti.
Ili, kako to Rim Rauda jednostavno objašnjava:
👉 „Ne tražimo poslušnost, već povezanost. Kad izgradimo povezanost, saradnja dolazi sama od sebe.“
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život!
