Rijetki zemni metali predstavljaju srce moderne tehnologije, bez kojih je danas gotovo nemoguće zamisliti razvoj digitalnog svijeta i energetske tranzicije. Oni se nalaze u svakodnevnim predmetima – od mobilnih telefona, računara i električnih vozila, pa sve do sofisticirane vojne opreme i vjetroturbina koje proizvode čistu energiju. Posebno važnu ulogu imaju magneti izrađeni od ovih metala, jer omogućavaju funkcionisanje naprednih motora i uređaja.
Upravo zbog te strateške važnosti, rijetki zemni metali već godinama stoje u centru geopolitičkih sukoba, a SAD i Kina, dvije najveće svjetske sile, vode tihi, ali žestoki rat oko njihove kontrole. Kina, kao najveći svjetski proizvođač i obrađivač ovih metala, posjeduje moćan adut u globalnim trgovinskim pregovorima. S druge strane, Sjedinjene Američke Države zavise od kineskog uvoza, što ih stavlja u izrazito ranjiv položaj.
Američki predsjednik Donald Trump jasno je pokazao da je spreman na drastične mjere kako bi zaštitio američke interese. Tokom sastanka u Bijeloj kući sa južnokorejskim predsjednikom Leejem Jaejem Myungom, Trump je zaprijetio uvođenjem carina od čak 200 posto na kinesku robu ukoliko Peking ne osigura pouzdane isporuke magneta od rijetkih zemnih metala.
“Moraju nam dati magnete. Ako to ne urade, mi ćemo im uvesti carinu od 200 posto, ili nešto vrlo slično”, poručio je Trump, dodavši kako bi takve mjere mogle u potpunosti blokirati trgovinu između dvije zemlje. Prema njegovim riječima, iako bi to imalo snažne posljedice po globalnu ekonomiju, SAD je spreman podnijeti teret ako je to nužno za nacionalnu sigurnost.
Ova prijetnja dolazi u trenutku kada su trgovinski odnosi između Pekinga i Washingtona već opterećeni višegodišnjim sukobima, ograničenjima i kontramjerama. Peking je ranije ograničio izvoz rijetkih zemnih metala, što je izazvalo veliku zabrinutost u SAD-u i među zapadnim saveznicima. Posebno zabrinjava činjenica da se rijetki metali ne mogu jednostavno zamijeniti, niti se nova nalazišta mogu otvoriti i staviti u funkciju preko noći – za to su potrebne godine, pa čak i decenije.
Još u maju ove godine dvije sile pokušale su pronaći zajednički jezik i dogovorile su privremenu obustavu visokih carina kako bi pregovarale o opskrbi rijetkim mineralima, ali i o širem pristupu tehnološkim resursima poput čipova za umjetnu inteligenciju. Ipak, nova izjava američkog predsjednika nagovještava da je povjerenje ponovo poljuljano.
Kineska delegacija, predvođena glavnim pregovaračem Lijem Chenggangom, trebala bi stići u Washington na nastavak razgovora, a cijeli svijet s napetošću prati hoće li se dvije ekonomske sile približiti kompromisu ili će trgovinski rat eskalirati do nesagledivih razmjera. Jer, ako se zaustavi protok rijetkih metala, posljedice neće pogoditi samo SAD ili Kinu, već i globalnu industriju koja zavisi od tih materijala – od automobilske i energetske, pa sve do tehnoloških giganata.
Rijetki zemljeni metali nisu samo pitanje ekonomije, već i geopolitičko oružje 21. stoljeća. Njihova kontrola znači kontrolu nad budućnošću tehnologije, sigurnosti i globalne nadmoći. Ono što se danas čini kao trgovinski spor, sutra bi moglo postati ključna tačka preokreta u raspodjeli svjetskog uticaja.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!Tru
