Nedavni sastanak između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući ponovo je pokrenuo lavinu komentara na svjetskoj političkoj sceni, a sadržaj njihovih razgovora koji je procureo u javnost dodatno podiže tenzije na ionako zapaljivom Bliskom istoku. Prema pisanju Wall Street Journala, Netanyahu je u privatnom dijelu razgovora jasno poručio Trumpu da će Izrael nastaviti s vojnim udarima na Iran ako Teheran ne zaustavi svoj nuklearni program. Zanimljivo je da Trump na to nije odgovorio protivljenjem, već je, iako preferira diplomatski put, navodno rekao da nema ništa protiv takvog izraelskog poteza.
Zvanični dio sastanka odvijao se, očekivano, u nešto suzdržanijem tonu. Dok su sjedili jedan nasuprot drugome u Ovalnom uredu, Trump je izjavio kako “ne može zamisliti da bi želio bombardovati Iran”, naglašavajući nadu da neće doći do otvorenog sukoba. No iza zatvorenih vrata, poruke su bile daleko odlučnije – i mnogo opasnije.
Prema izvorima bliskim administraciji, ovaj susret otkrio je različite strategije koje trenutno primjenjuju tri ključna igrača u regiji – Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran. Dok Trump koristi prijetnju udarima kao sredstvo pritiska za povratak Irana za pregovarački sto, Izrael ne vjeruje da diplomatija ima snagu da zaustavi iranske ambicije. U više navrata su izraelski lideri izražavali skepsu da se Iran može obuzdati bilo kakvim dogovorom, jer vjeruju da Teheran i dalje tajno razvija nuklearne kapacitete.
Iran, s druge strane, nakon posljednjih napada na svoja nuklearna postrojenja, otvoreno traži međunarodne garancije da se napadi više neće ponavljati. Bez takvih garancija, Teheran odbija nastavak bilo kakvih ozbiljnih pregovora s Washingtonom, što dodatno komplikuje ionako krhku situaciju.
Najalarmantniji detalj u izvještaju Wall Street Journala jeste tvrdnja visokog izraelskog zvaničnika da Izrael ne bi nužno tražio američko odobrenje za nastavak vojnih udara. Ovakva izjava nije izolovana – već ranije je, početkom 2010-ih, Izrael razmatrao mogućnost samostalnog udara na iranske nuklearne objekte, ali su tadašnji američki politički vrh i obavještajne agencije izvršile pritisak da se takav potez zaustavi. Danas, u svjetlu Netanyahuove odlučnosti, takvo kočenje možda više neće biti moguće.
Dok se svijet nada diplomatskom rješenju, Izrael ostavlja otvorena vrata za vojnu intervenciju. Njihov stav je jasan – ako Iran nastavi s programom, udari su neizbježni. To, naravno, dovodi do ogromnog rizika od širenja sukoba u regiji i stvaranja lančane reakcije koja bi mogla destabilizovati i druge zemlje, uključujući Siriju, Liban, pa čak i Saudijsku Arabiju. U pozadini svega ostaje činjenica da bi povratak Trumpa na mjesto predsjednika mogao značiti novu, oštriju fazu američko-iranske konfrontacije, s izraelskim rukama potpuno odriješenim.
Diplomatski mir na staklenim nogama
Ućestale izjave izraelskih zvaničnika i ponovno zveckanja oružjem pokazuju da Izrael ponovo razmatra novi napad – Sa ili bez Washingtona. Iako Trump se još uvjek zalaže za diplomatski pristup, njegova nespremnost da osudi bilo kakvu vojnu akciju otvara prostor za legitimaciju izraelskih poteza na domačoj i svjetskoj sceni. Ako se napetosti nastave ovim tempom, novi sukob između Izraela i Irana možda više nije pitanje da li, nego kada.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
