Mještani sela Zuce, u podnožju Avale, digli su glas protiv najnovije odluke poznate folk pjevačice Svetlane Ražnatović – Ceca planira da na kupljenoj parceli podigne farmu svinja. Ono što je naročito uznemirilo stanovnike jeste to što se parcela nalazi u blizini starog hrasta koji oni smatraju “zapisom” – svetom drvetu oko kojeg se okupljaju generacijama, slave praznike, saboruju, dolaze sa sveštenikom da se mole i održe tradiciju.
Prema riječima jedne starije meštanke, drvo stari hrast nije samo stablo – to je simbol, svetinja sela. Postoje priče i uvjerenja da ko god bi se usudio da ga poseče, ošteti ili na druge načine naruši njegovu cjelovitost, biva proklet ili ga prati nesreća. Ove predaje se prenose usmeno iz generacije u generaciju, sa strahopoštovanjem.
Ceca je, kako navode izvori, kupila parcelu od oko pet hektara u Zucima, u kojoj je već pokrenuta osnovna infrastruktura – dovedeni su voda i struja, uređen je improvizovani put. U početku su se u selu širile glasine da se sprema izgradnja kuće, ali potom su radnici potvrdili da je riječ o farmi svinja. Pjevačica sama je potvrdila svoju primarnu namjeru – želi da kombinuje poslovne aktivnosti s obrazovanjem koje ima; završila je srednju školu za veterinarskog tehničara, planira da pokrene posao prasića te da zaposli stručne ljude za brigu o životinjama.
Mještani se plaše da farma neće samo promijeniti pejzaž već i da će oštetiti “zapis” – stari hrast. Brinu se da bi budžetske aktivnosti ili radovi mogli dovesti do sječe, ili makar oštećenja korijena, granja ili stabla usljed buke, prekomjerne posjete i aktivnosti u njegovoj blizini. Mnogi smatraju da stari hrast predstavlja ne samo prirodnu baštinu, nego i duhovnu vezu sa prošlošću sela, te da bi njegova uništenja značila gubitak identiteta zajednice.
Ceca ističe da ne planira da se seli, da joj je tu lijepo, ali i da želi da razvije poljoprivredni biznis koji joj je blizak – farma prasića je, kaže, posao koji planira voditi stručno i odgovorno, sa zaposlenjem i brigom o životinjama. Ne negira da je kupila njivu i da izgradnja farme jeste njen plan – ali demantuje da je namjera bila da se mijenja identitet sela ili da se devastira priroda.
Cecina priča ukazuje na sukob između interesa zajednice koja gaji tradiciju i kulturni identitet, i privrednice koja želi razvijati biznis. Ne radi se samo o prirodi, već o vrijednosti simbola i poštovanju prema naslijeđu iz davnina. Ukoliko se farma sagradi, važan je kompromis: zaštititi hrast kao zapis, osigurati da se radovi odvijaju uz minimalan uticaj na okoliš, uz konsultacije sa meštanima i stručnjacima za biologiju, veterinu i pejzažnu arhitekturu. U idealnom slučaju, ovaj slučaj može postati model kako se moderno poslovanje može razvijati uz očuvanje tradicije i prirodnog naslijeđa – jer zajednice koje zanemare svoje korijene često izgube puno više nego što dobiju novim projektima.
Svijet je pun iznenađenja – od neobičnih svakodnevnih situacija do nesvakidašnjih priča koje nas ostave bez riječi. Ako volite ovakve teme koje vas natjeraju da zastanete i razmislite, ne propustite ostale članke u našoj kategoriji Zanimljivosti. Svakog dana vas čeka nešto novo i neočekivano!
