Riječ “bakterije” često izaziva negativne konotacije, ali znanstvenici ističu da zdrave crijevne bakterije igraju ključnu ulogu u našem zdravlju. “Crijevne bakterije su milijuni mikroba koji žive u vašim crijevima. One pomažu probaviti hranu, proizvode vitamine, podržavaju imunitet i štite od štetnih klica”, objašnjava liječnik dr. Yoshua Quinones.
Ipak, liječnici upozoravaju da jedna uobičajena navika – pretjerano korištenje dezinficijensa za ruke – može ozbiljno narušiti ravnotežu tih mikroba. “To može zvučati kao dobra stvar, ali određena izloženost mikrobima zapravo pomaže izgraditi i podržati imunitet i raznolikost mikrobioma”, ističe dr. Raj Dasgupta.
Dezinficijensi s visokim udjelom alkohola osim što uklanjaju mikroorganizme, isušuju i oštećuju kožu, što dodatno narušava njezin prirodni mikrobiom. To može imati posljedice i na crijevni mikrobiom: “Ako pretjerujemo s dezinficijensom, možemo uništiti i korisne mikrobe na koži, čime se smanjuje raznolikost crijevnog mikrobioma i otpornost imuniteta”, upozorava dr. Quinones.
Alergologinja i imunologinja dr. Kara Wada naglašava da smanjenje dobrih bakterija može dovesti do alergija, autoimunih bolesti i metaboličkih problema. Pregled istraživanja iz 2024. godine također je povezao pretjeranu uporabu dezinficijensa s povećanim rizikom od gastrointestinalnih bolesti i kožnih problema, uključujući psorijazu i akne.
Stručnjaci također naglašavaju da izloženost svakodnevnim mikrobnim izazovima – poput dodirivanja predmeta u javnom prostoru ili kontakta s prirodom – pomaže tijelu da razvije otpornost i balansira mikrobiom.
Osim toga, previše agresivna higijena može dovesti do slabijeg odgovora imunološkog sustava, što znači da tijelo postaje podložnije infekcijama i alergijama.
U konačnici, zdrava ravnoteža između higijene i prirodne izloženosti mikroorganizmima ključna je za dugoročno očuvanje zdravlja.
Zbog toga liječnici preporučuju umjerenu upotrebu dezinficijensa. Dr. Jesus L. Lizarzaburu savjetuje da se dezinficijens ne koristi više od 10 do 15 puta dnevno. “Sapuni i voda uvijek su bolji izbor”, dodaje dr. Wada, pojašnjavajući da sapun ispire prljavštinu i mikrobe, dok dezinficijensi djeluju selektivno, ubijajući i dobre i loše bakterije.
Najbolja praksa je koristiti dezinficijens samo kada sapun i voda nisu dostupni, na primjer nakon dodirivanja javnih površina ili prije jela. Ova jednostavna navika može značajno smanjiti rizik od narušavanja mikrobioma, ali i podržati vaš imunološki sustav i opće zdravlje.
Iako dezinficijensi za ruke pružaju zaštitu od štetnih mikroba, pretjerano korištenje može biti kontraproduktivno. Umjerena upotreba, pravilno pranje ruku sapunom i vodom, te izbjegavanje nepotrebnog izlaganja jakim kemikalijama ključni su za očuvanje zdravlja kože, crijevnog mikrobioma i cjelokupnog imunološkog sustava.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život!
