Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao snažne međunarodne reakcije izjavom da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile širenje uticaja Rusije i Kine na Arktiku. Govoreći pred novinarima u Washingtonu, Trump je poručio da će se taj cilj ostvariti „lakšim ili težim putem“, čime je otvorio ozbiljna pitanja o budućnosti međunarodnih odnosa i poštivanju suvereniteta.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su iz Bijele kuće ponovo poslani signali da američka administracija razmatra mogućnost kupovine Grenlanda od Danske, ali i da ne odbacuje druge, znatno kontroverznije opcije. Prema pisanju BBC-ja, takva retorika izazvala je uzbunu ne samo u Kopenhagenu i Nuuku, već i među saveznicima SAD-a unutar NATO-a.
Oštar odgovor Danske i Grenlanda
Danska vlada i vlasti Grenlanda brzo su i nedvosmisleno odbacile svaku ideju o prodaji teritorije. Iz Kopenhagena je poručeno da Grenland nije i nikada neće biti na prodaju, naglašavajući da se radi o poluautonomnoj teritoriji čija budućnost zavisi isključivo od volje njenog stanovništva.
Danski zvaničnici otišli su i korak dalje, upozorivši da bi bilo kakva vojna ili prisilna akcija protiv Danske, kao članice NATO saveza, predstavljala ozbiljan udar na temelje transatlantske sigurnosti. Takav potez, poručeno je, doveo bi u pitanje samu svrhu saveza i narušio decenijama građen odnos povjerenja među partnerima.
„Vlasništvo se brani, ne najam“
Trump je u svojim izjavama insistirao na tome da postojeći sporazumi nisu dovoljni. Iako SAD već decenijama ima vojno prisustvo na Grenlandu, uključujući više od 100 stalno stacioniranih vojnika u bazi Pituffik na sjeverozapadu otoka, američki predsjednik smatra da najam i dugoročni ugovori ne garantuju sigurnost.
„Države moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite najmove“, rekao je Trump, dodajući da će Amerika „morati braniti Grenland“. Bez iznošenja konkretnih dokaza, tvrdio je da je ostrvo bilo „svuda prekriveno ruskim i kineskim brodovima“, predstavljajući to kao direktnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti.
U isto vrijeme, pokušao je ublažiti ton izjavama da „voli narod Kine i Rusije“, ali je naglasio da ih ne želi „kao komšije na Grenlandu“, poručivši da NATO mora jasno razumjeti američku poziciju.
NATO stao uz Dansku i principe međunarodnog prava
Nakon Trumpovih izjava, ključni NATO saveznici, uključujući vodeće evropske sile i Kanadu, javno su pružili podršku Danskoj. U zajedničkim saopćenjima istaknuto je da samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovog međusobnog odnosa i budućnosti teritorije.
Saveznici su naglasili da je sigurnost Arktika zajednički interes, ali da se ona mora osiguravati kolektivno i u skladu s međunarodnim pravom. Posebno je istaknuto poštivanje Povelje Ujedinjenih nacija, suvereniteta država, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica.
Zašto je Grenland toliko važan?
Grenland već godinama zauzima posebno mjesto u geopolitičkim analizama. Njegov položaj između Sjeverne Amerike i Arktika ključan je za sisteme ranog upozoravanja i praćenje raketnih prijetnji, što ga čini strateški izuzetno značajnim za SAD.
Osim vojnog aspekta, Grenland postaje sve interesantniji i zbog prirodnih resursa. Klimatske promjene i ubrzano topljenje leda otvaraju pristup bogatim nalazištima rijetkih zemnih metala, urana i željeza, dok se procjenjuje da u podzemlju postoje i značajne rezerve nafte i plina. Upravo ti resursi dodatno pojačavaju interes velikih sila, uključujući Rusiju i Kinu, za arktički region.
Trump je još tokom svog prvog mandata 2019. godine izazvao diplomatski skandal kada je prvi put javno iznio ideju o kupovini Grenlanda. I tada je naišao na odlučno odbijanje, ali se čini da se tema sada vraća u znatno napetijem globalnom kontekstu. Najavljeno je i da će američki državni sekretar Marco Rubio naredne sedmice razgovarati s danskim zvaničnicima, što dodatno podiže tenzije.
Reakcije lokalnog stanovništva i strah od budućnosti
Dok se svjetske sile nadmeću riječima i interesima, lokalno stanovništvo Grenlanda sve glasnije izražava zabrinutost. Mnogi stanovnici ističu da se osjećaju kao pijuni u geopolitičkoj igri velikih sila, a jedan Grenlanđanin je u razgovoru za medije priznao da mu Trumpove izjave izazivaju „muku u želucu“.
Za mnoge na ostrvu, pitanje nije samo sigurnost, već i pravo na samoodređenje, očuvanje kulture i kontrolu nad vlastitim prirodnim bogatstvima.
Izjave Američkog predsjednika Donalda Trumpa o „posjedovanju“ Grenlanda ponovo su otvorile osjetljivo pitanje granica, suvereniteta i zloupotrebe moći u savremenom svijetu. Iako SAD nema trenutne sigurnosne interese na Arktiku, prijetnje i ultimativni ton izazivaju snažan otpor saveznika i dodatno destabilizuju međunarodne odnose. Grenland, kao strateški i resursima bogat teritorij, sve više postaje simbol nove globalne borbe za uticaj, dok se male zajednice na njegovoj površini suočavaju s posljedicama odluka koje se donose daleko od njih.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
