Veliki talas političkog nezadovoljstva zahvata Dansku i Grenland uoči najavljenih masovnih protesta protiv ponovljenih ambicija američkog predsjednika Donald Trump da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom. Skupovi su zakazani za subotu u više danskih gradova, uključujući glavni grad Kopenhagen, ali i u grenlandskoj prijestolnici Nuuk, gdje se očekuje snažan odaziv građana i aktivista. Prema navodima organizatora, riječ je o koordiniranoj akciji čiji je cilj jasno i javno osporiti političke poruke koje se doživljavaju kao prijetnja demokratskom poretku, suverenitetu i pravima stanovnika autonomnog arktičkog teritorija.
Inicijativu za proteste pokrenule su grenlandske organizacije i građanski pokreti, među kojima se ističe Uagut – nacionalna organizacija građana Grenlanda u Danskoj – zajedno s pokretom „Ruke s Grenlanda“ i koalicijom lokalnih udruga Inuita. Na društvenim mrežama hiljade ljudi već su potvrdile dolazak na skupove u Kopenhagenu, Aarhusu, Aalborgu i Odenseu, ali i u Nuuku. Organizatori ističu da je namjera poslati jedinstvenu poruku o nužnosti poštivanja demokratskih procedura i temeljnih ljudskih prava, naglašavajući da se o budućnosti Grenlanda ne može odlučivati bez saglasnosti njegovih građana.
Posebnu političku težinu protestima daje činjenica da se odvijaju u trenutku kada u Kopenhagenu boravi delegacija američkog Kongresa. Organizatori otvoreno navode da žele iskoristiti tu prisutnost kako bi njihovi stavovi bili direktno preneseni američkim zakonodavcima, ali i međunarodnoj javnosti. U pozadini svega stoje izjave Donalda Trumpa, koji od povratka na vlast prije godinu dana sve otvorenije govori o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, strateški izuzetno važnim, ali rijetko naseljenim teritorijem koji formalno pripada Danska.
Trump svoje tvrdnje opravdava geopolitičkim argumentima, navodeći potrebu suprotstavljanja, kako kaže, ruskim i kineskim interesima na Arktiku. U tom kontekstu, njegov bliski savjetnik Stephen Miller dodatno je zaoštrio retoriku izjavama za Fox News, ističući da je Grenland teritorijalno ogroman i strateški ključan, dok je Danska, prema njegovim riječima, premala i vojno preslaba da ga sama brani. Miller je naglasio da Sjedinjene Države ne žele izdvajati ogromna sredstva za odbranu teritorija čiji suverenitet ne bi bio u američkim rukama, što je u Danskoj i šire protumačeno kao direktan pritisak.
Protesti dolaze svega nekoliko dana nakon sastanka u Washingtonu, na kojem su danske vlasti priznale da trenutno ne postoji realna mogućnost postizanja dogovora s američkom administracijom o budućnosti Grenlanda.
Iako su brojni evropski lideri javno izrazili podršku Danskoj, jednoj od osnivačica NATO, Trump je dodatno zaoštrio situaciju prijetnjama uvođenjem carina državama koje ne podržavaju njegov plan. Takva retorika izazvala je zabrinutost i unutar Evropske unije, ali i među nordijskim zemljama koje Arktik smatraju prostorom od zajedničkog sigurnosnog i ekološkog interesa.
Dodatnu dimenziju cijeloj situaciji daje i vojni aspekt. Francuska, Švedska, Njemačka i Norveška, uz podršku Nizozemske, Finske i Ujedinjenog Kraljevstva, najavile su raspoređivanje vojnog osoblja u okviru izviđačke misije na Grenlandu, kao dio danske vojne vježbe „Arctic Endurance“, organizirane sa saveznicima iz NATO-a. Iako je riječ o planiranoj vježbi, njen tajming se u javnosti sve češće povezuje s rastućim tenzijama i potrebom demonstracije zajedničke odbrane teritorijalnog integriteta.
Poziv na protest u Nuuku posebno naglašava protivljenje, kako organizatori navode, „nezakonitim planovima Sjedinjenih Država“ da preuzmu kontrolu nad Grenlandom. Za mnoge stanovnike tog teritorija, pitanje nije samo geopolitičko, već duboko identitetsko i egzistencijalno, jer se tiče prava naroda da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti. Upravo zato se očekuje da će subotnji protesti biti među najvećima u posljednjih nekoliko godina, s jasnom porukom da Grenland nije roba u međunarodnim političkim pregovorima.
U zaključku, najavljeni protesti u Danskoj i na Grenlandu predstavljaju odgovor civilnog društva na sve otvorenije pokušaje redefiniranja granica i suvereniteta u savremenoj geopolitici. Oni ukazuju na rastući jaz između velikih sila i lokalnih zajednica, ali i na činjenicu da se pitanja teritorija, sigurnosti i resursa ne mogu rješavati jednostranim izjavama. Ishod ovih protesta možda neće odmah promijeniti političke planove Washingtona, ali će nesumnjivo pojačati međunarodni pritisak i podsjetiti da se demokratski principi i pravo naroda na samoodređenje ne mogu ignorisati bez posljedica.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
