Svjedočenje iz ukrajinskog zarobljeništva o stvarnosti rata i lažnim obećanjima
Selver Hrustić, državljanin Bosne i Hercegovine, koji je prošle godine potpisao ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane, u intervjuu za ukrajinski medij govorio je o iskustvima ratovanja i uslovima u kojima su se nalazili vojnici angažovani na strani Rusije. Hrustić se trenutno nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini, a njegova ispovijest baca svjetlo na praksu regrutovanja, tretman ugovornih boraca i realnost na terenu, daleko od službene propagande.
Njegove izjave predstavljaju lično svjedočenje i ne mogu se posmatrati kao potpuna slika rata, ali nude vrijedan uvid u motive, očekivanja i razočaranja ljudi koji su se odlučili na ovakav korak.
Potpis ugovora i očekivanja koja se nisu ispunila
Prema vlastitim riječima, Selver Hrustić je ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane potpisao 19. septembra prošle godine u Moskvi. Kako navodi, u tom trenutku imao je ozbiljne pravne probleme u Evropskoj uniji i vjerovao je da će mu služba u ruskoj vojsci donijeti pravnu pomoć, uključujući i angažman advokata.
Hrustić tvrdi da mu je prilikom potpisivanja ugovora rečeno da neće biti direktno uključen u borbena dejstva, što je bio jedan od ključnih razloga zbog kojih je pristao na saradnju. Međutim, prema njegovim riječima, stvarnost je bila potpuno drugačija.
„Savjetujem svima da ne potpisuju ugovor“
U intervjuu, Hrustić otvoreno upozorava druge da ne ulaze u ovakve aranžmane, navodeći da ruska vojska drugačije tretira ugovorne borce u odnosu na redovne vojnike.
„Savjetujem da se ne potpisuje ugovor, jer ruska vojska drugačije tretira ljude koji su potpisali. Ne gledaju vas kao vojnike, već kao potrošnu robu“, rekao je Hrustić, naglašavajući da su ugovorni borci često bez stvarne zaštite i jasne hijerarhijske odgovornosti.
Uslovi na terenu: minimalna hrana i stalna opasnost
Jedan od najupečatljivijih dijelova njegovog svjedočenja odnosi se na uslove u kojima su borci živjeli na terenu. Hrustić tvrdi da su zalihe hrane i vode bile krajnje ograničene.
„Po danu vam mogu poslati pola litre vode i jednu ili dvije male kutije mesa. Ti i tvoj kolega dijelite to. Mnogi pokušaju izaći da pronađu nešto više i poginu“, naveo je.
Prema njegovim riječima, veliki broj ruskih vojnika stradao je zbog grešaka, neiskustva i stalne prijetnje dronovima. Kako tvrdi, svaki izlazak iz zaklona nosio je ozbiljan rizik.
Zarobljeništvo kao spas
U videu koji je objavio ukrajinski medij navodi se da je zarobljeništvo Hrustiću vjerovatno spasilo život. On sam iznosi procjenu da su šanse za preživljavanje na frontu bile izuzetno male.
„Postoji možda deset posto šanse da tamo preživite“, rekao je, dodajući da su mnogi ruski vojnici, prema njegovom mišljenju, svjesni da se radi o agresiji, ali da su dio sistema u kojem dominira propaganda.
Posebno je izdvojio trenutak koji je na njega ostavio snažan utisak, kada im je jedan oficir rekao da nisu vojnici, već ljudi koji su potpisali ugovor da ubijaju druge za novac. Taj trenutak, kako kaže, bio je prvi ozbiljan znak da su obećanja data prilikom regrutovanja bila lažna.
Širi kontekst: stranci u ratu i posljedice odluka
Slučaj Selvera Hrustića nije izolovan. Tokom rata u Ukrajini, na obje strane zabilježeni su primjeri stranih državljana koji su, iz različitih razloga, potpisivali ugovore ili se pridruživali oružanim formacijama. Njihove priče često uključuju kombinaciju finansijskih problema, pravnih poteškoća i pogrešnih procjena o tome šta ih čeka na ratištu.
Ovakva svjedočenja dodatno otvaraju pitanje odgovornosti država, transparentnosti regrutovanja i sudbine ljudi koji, vođeni očajem ili pogrešnim informacijama, donose odluke s dugoročnim i često tragičnim posljedicama.
Ispovijest Selvera Hrustića predstavlja upozorenje o realnosti rata koja se rijetko vidi u zvaničnim saopštenjima i propagandnim porukama. Njegova priča govori o lažnim obećanjima, nehumanim uslovima i osjećaju potpunog gubitka kontrole nad vlastitim životom. Bez obzira na politički ili vojni kontekst, ovakva svjedočenja podsjećaju da rat najčešće najteže pogađa one na dnu hijerarhije – ljude koji su vjerovali da imaju izbor, a završili su u situaciji bez izlaza.
Svijet ne prestaje da nas iznenađuje – svakodnevno svjedočimo događajima koji šokiraju, potresu i ostave nas bez daha. Od dramatičnih policijskih intervencija, tragičnih nesreća do ljudskih sudbina koje slamaju srce – ova rubrika donosi stvarne priče koje pogađaju pravo u centar. Ako vas zanimaju stvarni događaji koji oblikuju svakodnevicu i bude snažne emocije, ne propustite naše tekstove u kategoriji 👉Hronika. Svaki dan vas čekaju nove, istinite i šokantne priče!
