Objavljivanje liste tzv. “najgorih od najgorih” od strane američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) izazvalo je veliku pažnju u Bosni i Hercegovini. Vijest je dodatno senzacionalizirana kada se među uhapšenima spominju osobe sa bh. državljanstvom ili porijeklom iz naše zemlje. Međutim, dublja analiza otkriva da iza bombastičnog naziva postoji značajno složenija i često netransparentna slika, koju domaći mediji rijetko detaljno prikazuju.
Lista objavljena od strane DHS-a prvenstveno se bazira na podacima Imigracione i carinske službe (ICE). Podaci obuhvataju osobe uhapšene ili preuzete u imigracioni pritvor tokom drugog mandata Donalda Trampa. U mnogim slučajevima ne navode se brojevi sudskih predmeta, tačni datumi niti pravosnažni ishodi, što znatno otežava nezavisnu provjeru informacija. Ipak, za dio osoba sa porijeklom iz BiH postoje provjerljivi tragovi u američkim sudskim dokumentima i ozbiljnim lokalnim medijima.
Slučaj Admir Vele i Ermin Šarić (Minesota)
Admir Vele uhapšen je u saveznoj državi Minesota zbog više krivičnih djela, uključujući krađu iz prodavnice oružja i prethodne prekršaje u saobraćaju. Nakon toga je prebačen u ICE pritvor u okrugu Freeborn.
Ermin Šarić iz Pelikan Rapidsa evidentiran je zbog optužbi vezanih za kontrolisane supstance i davanje lažnog identiteta policiji. Detalji su potvrđeni kroz lokalne medije i sudske izvještaje.
Masačusets i Kentaki: Demir Kećo i Gordana Juhić
Demir Kećo, državljanin BiH, spominje se u kontekstu teških krivičnih djela, uključujući pomaganje u izvršenju napada i nedozvoljeno posjedovanje oružja.
Gordana Juhić iz Kentakija proglašena je krivom za dvije tačke provale drugog stepena i oštećenje imovine; sud je formulirao “guilty but mentally ill”, a kazna iznosi deset godina zatvora.
Federalni tragovi: Kemal Dugalić
Kemal Dugalić evidentiran je u federalnim dokumentima DEA-e kao član međunarodne kriminalne mreže za krijumčarenje kokaina. Presuda uključuje višedecenijsku kaznu zatvora, kao i dodatne presude za zavjeru i pranje novca.
Kalifornija i Teksas: Sinanović i Alimanović
Adnan Sinanović pojavljuje se u Los Angeles Timesu u kontekstu teških krivičnih djela iz 2016. godine, uključujući razbojništvo s smrtnim ishodom.
Denisa Alimanović iz Teksasa evidentirana je zbog porodičnog nasilja; važno je naglasiti da je riječ o hapšenju, a ne o pravosnažnoj presudi.
Za dio osoba – među kojima su Jeton Bitići, Safet Avdulahaj, Mirdal Lipljanac i Hata Šarić – nije moguće pronaći pouzdane podatke u američkim sudskim registrima ili medijima. Ovo jasno pokazuje nedostatak transparentnosti u objavi liste i otežava precizno tumačenje.
Stručnjaci upozoravaju da se ovakve liste često koriste u političke svrhe. Ne pravi se jasna razlika između:
- osoba koje su tek uhapšene
- osoba koje već služe kaznu
- osoba koje su samo preuzete u imigracioni pritvor
U pravnom smislu, optužba ne znači presudu, a mnogi slučajevi se vode godinama kroz sudski sistem. Generalizacija ili kolektivno etiketiranje dijaspore može biti netačno i opasno.
Lista “najgorih od najgorih” djeluje senzacionalno, ali pri detaljnijem pregledu pokazuje složenu i često kontradiktornu sliku. Važno je odvojiti činjenice od interpretacija, razlikovati hapšenja od pravosnažnih presuda i sagledati politički kontekst. Samo tako se može imati objektivna slika i spriječiti stigmatizacija bh. dijaspore.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
