Ako ne patite od celijakije ili medicinski potvrđene netolerancije na gluten, ne postoji stvarni zdravstveni razlog da ovu namirnicu u potpunosti izbacite iz ishrane. Iako se gluten posljednjih godina često predstavlja kao glavni krivac za niz zdravstvenih problema, naučne činjenice ukazuju na znatno nijansiraniju sliku.
Intolerancija na gluten odnosi se na nepodnošenje glutena – proteina koji se prirodno nalazi u pšenici, raži i ječmu. Zanimljivo je da se procjenjuje kako veliki broj ljudi koji imaju određeni stepen osjetljivosti na gluten toga uopće nije svjestan i vjerovatno nikada neće dobiti jasnu dijagnozu. Simptomi su često nespecifični i mogu uključivati nadutost, nelagodu u stomaku, umor ili blage probavne smetnje, zbog čega se rijetko povezuju s konkretnom namirnicom.
Ovo stanje se vrlo često pogrešno poistovjećuje s celijakijom, iako je riječ o dva potpuno različita zdravstvena problema. Celijakija je ozbiljna autoimuna bolest koja zahtijeva striktno i doživotno izbjegavanje glutena, dok intolerancija ne mora imati isti intenzitet niti iste dugoročne posljedice. Dodatnu konfuziju stvara i alergija na pšenicu, koja je zasebno stanje s drugačijim mehanizmom nastanka i drugačijim pristupom u ishrani.
Uprkos tome, bezglutenska dijeta postala je izuzetno popularna i među osobama koje nemaju nikakvu medicinsku indikaciju za njeno provođenje. Često se povezuje s gubitkom kilograma i „čišćenjem organizma“, ali takva očekivanja nisu uvijek utemeljena. Izbacivanjem glutena iz ishrane automatski se izbacuju i brojne žitarice koje su vrijedan izvor vlakana, vitamina B-kompleksa, željeza i magnezija. Ako se te nutritivne praznine ne nadoknade pažljivo planiranom ishranom, mogu se javiti manjak energije, problemi s probavom, promjene raspoloženja, pa čak i poteškoće s kožom i kosom.
Nakon naglog izbacivanja glutena, neki ljudi primijete pojačan apetit. To može biti posljedica povratka prirodnog osjećaja gladi, ali i promjene u izboru namirnica koje više ne pružaju isti osjećaj sitosti. U prvim sedmicama mogu se pojaviti i simptomi slični takozvanom „sindromu odvikavanja“, poput glavobolje, mučnine, umora ili grčeva. Stručnjaci u takvim situacijama savjetuju povećan unos tečnosti, uravnotežene obroke i nešto sporiji tempo dok se organizam ne prilagodi.
Dugoročno, najveći rizik predstavlja neuravnotežena ishrana. Izbacivanje integralnih proizvoda često znači i manji unos vlakana, što može dovesti do opstipacije i problema s crijevima. Taj nedostatak moguće je nadoknaditi povećanim unosom povrća, mahunarki, voća i orašastih plodova, ali to zahtijeva svjesno planiranje jelovnika. Također, važno je naglasiti da oznaka „bez glutena“ ne znači automatski i „zdravo“ — mnogi industrijski bezglutenski proizvodi sadrže više šećera, masti i kalorija kako bi se poboljšao okus i tekstura.
Dok će neki ljudi zahvaljujući promjeni prehrambenih navika izgubiti nekoliko kilograma i osjećati se bolje, drugi će upravo zbog oslanjanja na prerađene bezglutenske proizvode postići suprotan efekat. Zbog toga nutricionisti i ljekari najčešće savjetuju umjerenost i individualni pristup: manje industrijski prerađene hrane, više cjelovitih namirnica i raznovrsnu, uravnoteženu ishranu prilagođenu stvarnim potrebama organizma, a ne prehrambenim trendovima.
Zaključno, izbjegavanje glutena ima smisla isključivo kod osoba kod kojih je to medicinski opravdano. Za sve ostale, ključ zdravlja ne leži u isključivanju pojedinih namirnica bez jasnog razloga, već u ravnoteži, kvalitetu i dugoročno održivim prehrambenim navikama.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život!
