Svaki put kada preminu najstariji ljudi na svijetu, u javnosti se ponovo otvori jedno od najintrigantnijih pitanja koje već vjekovima izaziva rasprave među naučnicima: Koliko dugo čovjek zaista može da živi?
Još u 18. vijeku, poznati francuski prirodnjak Žorž-Luj Leklerk, grof de Bifon, iznio je teoriju da zdrava osoba, bez težih bolesti i nesreća, može dostići maksimalan životni vijek od 100 godina. U to vrijeme to je zvučalo gotovo nevjerovatno.
Međutim, zahvaljujući ogromnom napretku medicine, higijene i životnog standarda, ljudski vijek se vremenom produžavao – pomjerajući granice koje su nekada djelovale neprobojne.
Prava prekretnica u istoriji dugovječnosti dogodila se kada je Francuskinja Jeanne Calment napunila 120 godina 1995. godine. Dvije godine kasnije, umrla je u 122. godini, i do danas ostaje osoba sa najduže zabilježenim životnim vijekom u istoriji – barem prema zvaničnim i potvrđenim podacima.
Stogodišnjaka sve više – ali da li to znači da živimo duže?
Prema podacima Ujedinjenih nacija, 2021. godine na svijetu je živjelo oko 593.000 osoba starijih od 100 godina – što je značajan skok u odnosu na 353.000 iz 2011. Statistike pokazuju da bi se ovaj broj mogao udvostručiti već u narednoj deceniji.
Ali jedno pitanje ostaje: Gdje je granica?
Naučna mišljenja – podijeljena
Mnogi naučnici vjeruju da postoji biološki limit. Tako je tim genetičara u časopisu Nature još 2016. godine objavio studiju koja sugeriše da se maksimalni životni vijek zapravo nije pomjerio od smrti Jeanne Calment. Njihova analiza globalnih demografskih podataka ukazala je na to da se granica dugovječnosti kreće oko 115 godina.
Francuski demograf Žan-Mari Robine, stručnjak za stogodišnjake, objašnjava da iako je broj starijih ljudi u porastu, sama gornja granica starosti nije se znatno promijenila. Robine navodi da stopa smrtnosti, iako usporena nakon 85. godine, i dalje raste nakon 105. – što sužava “prozor života” za najstarije.
Jedno istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da se nakon 107. godine stopa smrtnosti stabilizuje na 50 do 60 posto – što znači da, statistički, od 12 osoba koje dožive 110, samo njih troje bi moglo doživjeti 112.
Možemo li pomjeriti granice još dalje?
Iako je većina naučnika oprezna u predviđanjima, neki vjeruju da genetske intervencije u budućnosti mogu donijeti dramatične promjene. Francuski ljekar Eric Boulanger, specijalizovan za gerijatriju, smatra da bi uz napredak biotehnologije pojedinci u budućnosti mogli živjeti i do 140, pa čak i 150 godina.
Međutim, drugi demografi, poput Fransa Mesla, upozoravaju da za sada nema konačnog odgovora, jer se dugovječnost oslanja ne samo na genetiku, već i na životni stil, okolnosti i sreću.
Zaključak?
Nauka iz dana u dan probija sve granice tako je produžilo i ljudski prosječni vijek, ali ono glavno pitanje koja je krajnja granica i dalje ostaje neodgovoreno. Sumnja se da za odgovorom ne treba samo tragati u biologiji, već i u tome kako živimo.
Svijet je pun iznenađenja – od neobičnih svakodnevnih situacija do nesvakidašnjih priča koje nas ostave bez riječi. Ako volite ovakve teme koje vas natjeraju da zastanete i razmislite, ne propustite ostale članke u našoj kategoriji 👉 Zanimljivosti. Svakog dana vas čeka nešto novo i neočekivano!
