Svjetska tržišta svjedoče historijskom trenutku – cijena zlata prvi put je premašila 5.000 dolara po unci, što je izazvalo snažne reakcije investitora, ekonomista i finansijskih analitičara širom svijeta. Ovaj skok ne dolazi slučajno, već u trenutku sve izraženije finansijske i geopolitičke neizvjesnosti, koja potresa globalnu ekonomiju.
Jedan od ključnih faktora rasta cijene zlata jesu rastuće tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i NATO saveza oko pitanja Grenlanda, koje su dodatno uzdrmale povjerenje tržišta. Nesigurnost u vezi s geopolitičkim odnosima uvijek direktno utiče na ponašanje investitora, koji u takvim okolnostima traže stabilnost i sigurnost.
Situaciju dodatno komplikuje i trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja ponovo unosi nemir na svjetska tržišta. Tokom vikenda Trump je zaprijetio da će uvesti 100-postotne carine Kanadi, ukoliko ta zemlja postigne trgovinski sporazum s Kinom. Ovakve izjave izazvale su strah od novih trgovinskih ratova, što je dodatno povećalo potražnju za zlatom.
Upravo u ovakvim vremenima, zlato i drugi plemeniti metali tradicionalno se smatraju tzv. sigurnom imovinom – utočištem u koje investitori sklanjaju kapital kada povjerenje u valute, akcije i obveznice slabi. Zlato, za razliku od papirnog novca, ne zavisi direktno od političkih odluka i monetarne politike, što mu daje posebnu vrijednost u kriznim periodima.
Osim zlata, snažan rast bilježi i srebro, čija je cijena u petak prvi put u historiji premašila 100 dolara po unci. Time je nastavljen impresivan rast od gotovo 150 posto u odnosu na prošlu godinu, što dodatno potvrđuje da investitori masovno traže zaštitu u plemenitim metalima.
Globalni sukobi također imaju snažan uticaj na tržišta. Rat u Ukrajini, nastavak sukoba u Gazi, ali i hapšenje venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, doprinijeli su osjećaju nestabilnosti i dodatno pogurali cijenu zlata naviše. Svaka nova kriza podsjeća investitore koliko su politički odnosi krhki, a tržišta osjetljiva.
Jedna od najvećih prednosti zlata, koja ga čini dugoročno privlačnim, jeste njegova relativna rijetkost. Prema podacima Svjetskog udruženja za trgovinu zlatom, do danas je iz zemlje iskopano oko 216.265 tona zlata. Ta količina, slikovito rečeno, dovoljna je da ispuni tek tri do četiri olimpijska bazena, što jasno pokazuje koliko je ovaj metal ograničen resurs.
Zanimljivo je da je većina zlata izvađena tek nakon 1950. godine, zahvaljujući razvoju rudarske tehnologije i otkrivanju novih nalazišta. Ipak, tempo eksploatacije ne može pratiti rast potražnje, što dodatno utiče na rast cijene.
Godina 2025. već sada se pokazuje kao izuzetno uspješna za zlato, s najvećim godišnjim dobitkom još od 1979. godine. No, nisu samo privatni investitori ti koji gomilaju ovaj plemeniti metal. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, centralne banke širom svijeta tokom prošle godine dodale su stotine tona zlata u svoje rezerve, želeći ojačati stabilnost svojih valuta i zaštititi se od globalnih šokova.
Sve to jasno pokazuje da zlato ponovo preuzima ulogu globalnog finansijskog osigurača, dok svijet ulazi u period neizvjesnosti kakav odavno nije viđen.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
