Nakon što je Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo milione novih dokumenata koji se odnose na slučaj osuđenog seksualnog prijestupnika Džefrija Epstina, javnost širom svijeta ostala je zatečena brojem poznatih imena koja su se pojavila u tim fajlovima. Među njima se našlo i ime Sane Alajmović, uspješne poduzetnice iz Švedske, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, tačnije iz Olova.
Prema dostupnim podacima, ime Sane Alajmović pojavljuje se u čak 53 dokumenta, a uglavnom se radi o prepiskama iz 2012. godine, u kojima se navodno dogovaraju detalji Epsteinovog dolaska u Štokholm. Upravo ti dokumenti izazvali su lavinu reakcija, posebno u bh. javnosti, s obzirom na Saninu raniju reputaciju uspješne i inspirativne žene.
U porukama koje su procurile u javnost, spominje se organizacija sastanaka, kao i dolazak određenog broja djevojaka. U jednoj od prepiski navodi se da bi na sastanak mogle doći djevojke starosti između 23 i 28 godina, uz napomenu da se dostavljaju njihove fotografije. Međutim, iz samih dokumenata nije jasno precizirano o kakvim djevojkama je riječ, niti kakva je bila njihova uloga, što ostavlja prostor za brojna pitanja, ali i nagađanja.
Od Olova do Švedske – izbjeglička priča koja je inspirisala region
Sana Alajmović rođena je u Olovu, ali je zbog ratnih dešavanja kao petogodišnja djevojčica sa porodicom napustila Bosnu i Hercegovinu. Put izbjeglištva odveo ih je najprije u Njemačku, a zatim, gotovo filmskim spletom okolnosti, i u Švedsku – zemlju koja će postati njihov novi dom.
Njena priča o dolasku u Švedsku ranije je dirnula mnoge:
– Mama, brat, nena i ja smo bili u izbjegličkom kampu u Njemačkoj. Jedan čovjek iz Švedske tražio je svoju sestru i dozivao ime „Sana“. Mislila sam da zove mene. Tako je, sasvim slučajno, započela naša priča sa Švedskom – ispričala je ranije.
Početak života u novoj zemlji bio je izuzetno težak. Jezik, kultura, siromaštvo i osjećaj nepripadanja obilježili su njeno djetinjstvo. Ipak, zahvaljujući majčinoj podršci i snažnoj volji, Sana je uspjela prevazići prepreke koje su mnogima nepremostive.
Posebno emotivna bila je njena ispovijest o siromaštvu i osjećaju stida zbog odjeće dobijene iz Crvenog krsta – iskustvo koje je, kako je govorila, dodatno ojačalo njen karakter.
Uprkos teškim počecima, Sana je završila gimnaziju, potom i Ekonomski fakultet u Stockholmu, te se s vremenom etablirala kao jedno od najprepoznatljivijih imena u oblasti biotehnologije i zdravstva.
Bila je suosnivačica i izvršna direktorica kompanije Sigrid Therapeutics, inovativnog startupa fokusiranog na metaboličko zdravlje i kontrolu nivoa šećera u krvi. Kompanija je pod njenim vođstvom privukla značajne investicije, patentirala vlastitu tehnologiju i stekla međunarodnu reputaciju.
Dobila je niz prestižnih priznanja, uključujući:
- uvrštavanje na listu Biospace Top 10 Life Science Innovators Under 40
- titulu jedne od najutjecajnijih švedskih osnivačica firmi
- priznanje Female Leader of the Future
Njene izjave iz ranijih godina često su se citirale u bh. medijima:
– Nisam ništa radila zbog lične afirmacije, već da dokažem da djevojka iz Bosne, koja je došla kao izbjeglica, može uspjeti – govorila je.
U avgustu 2025. godine, Sana Alajmović imenovana je za izvršnu direktoricu švedske farmaceutske kompanije Enzymatica AB, čime je dodatno učvrstila svoju poziciju liderice u sektoru zdravstva.
Pojavljivanje njenog imena u Epsteinovim dokumentima sada baca potpuno novo svjetlo na njen javni imidž. Iako nema zvanične optužnice, niti potvrde o nezakonitim radnjama, činjenica da se njeno ime ponavlja u desetinama fajlova izaziva zabrinutost i interesovanje javnosti.
Ostaje da se vidi hoće li nova otkrića donijeti dodatne informacije i kakav će epilog imati ovaj slučaj koji je ponovo uzdrmao svijet.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
