Australiju je potresao jedan od najtežih masovnih napada u posljednjih nekoliko decenija, nakon što je oružani napad na poznatoj plaži Bondi u Sydneyu odnio živote 15 ljudi. Istraga koja je uslijedila polako otkriva zabrinjavajuću pozadinu osumnjičenih – oca i sina za koje vlasti sada tvrde da su djelovali vođeni ekstremističkom ideologijom takozvane Islamske države.
Prema informacijama policije, riječ je o 50-godišnjem Sajidu Akramu, koji je ubijen tokom razmjene vatre s policijom, te njegovom 24-godišnjem sinu Naveedu Akramu, koji se nalazi u bolnici pod policijskim nadzorom i suočava se s teškim optužbama. Iako u ovom trenutku nema dokaza o uključenosti drugih osoba, obim i brutalnost napada ponovo su otvorili pitanje radikalizacije i sigurnosnih propusta u savremenim zapadnim društvima.
Ideologija mržnje i ciljano nasilje
Australijske vlasti saopštile su da su napadači ciljali na pripadnike jevrejske zajednice koji su slavili prvu noć Hanuke, što napadu daje dodatnu dimenziju vjerski motivisanog nasilja. Premijer Anthony Albanese izjavio je da prikupljeni dokazi jasno ukazuju na inspiraciju ekstremističkom ideologijom Islamske države, koju je opisao kao „radikalnu perverziju islama“ i globalni problem koji i dalje proizvodi nasilje i mržnju.
U vozilu registrovanom na Naveeda Akrama policija je pronašla dvije domaće izrađene zastave ISIS-a, kao i improvizirane eksplozivne naprave. Upravo ovi nalazi predstavljaju ključni dokaz u tezi da se radi o ideološki motivisanom napadu, a ne o izolovanom činu nasilja bez šireg konteksta.

Sigurnosne službe i propušteni signali
Posebnu pažnju javnosti privukla je činjenica da je Naveed Akram već bio poznat australijskim sigurnosnim službama. Australska sigurnosno-obavještajna organizacija (ASIO) istraživala ga je 2019. godine tokom šest mjeseci zbog veza s osobama koje su kasnije završile u zatvoru. Međutim, tada nije pronađen dovoljan broj dokaza koji bi ukazivali na njegovu radikalizaciju, pa je slučaj zatvoren, a Akram nije stavljen pod stalni nadzor.
Slično je bilo i s njegovim ocem Sajidom, koji je u isto vrijeme ispitan, ali nije pokazivao znakove ekstremističkih stavova. Uprkos tome, kasniji razvoj događaja otvorio je pitanje da li je proces radikalizacije započeo tek nakon toga – ili je bio vješto prikriven.
Putovanje na Filipine pod lupom istražitelja
Jedan od ključnih elemenata aktuelne istrage jeste putovanje oca i sina na Filipine, gdje su boravili tokom novembra prošle godine. Filipinske vlasti potvrdile su da su Akramovi stigli 1. novembra, kao krajnje odredište naveli grad Davao na ostrvu Mindanao, te napustili zemlju 28. novembra.

Mindanao je već decenijama poznat kao jedno od glavnih žarišta ekstremizma u jugoistočnoj Aziji. Na tom području djeluju militantne grupe poput Abu Sayyafa i Maute, koje su povezivane s otmicama, napadima na civile i oružanim sukobima s državnim snagama. Posebno se pamti opsada grada Marawija 2017. godine, kada je više od 350.000 ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove tokom višemjesečnih borbi.
Australijski zvaničnici sada istražuju da li su Akramovi upravo tokom boravka na jugu Filipina prošli neku vrstu obuke vojnog tipa ili uspostavili kontakte s ekstremističkim krugovima. Policijski komesar Novog Južnog Walesa Mal Lanyon naglasio je da u tom periodu nije bilo aktiviranih sigurnosnih upozorenja i da se, prema dosadašnjim saznanjima, ne radi o obavještajnom propustu.
Život u Sydneyu i legalno posjedovanje oružja
Akramovi su živjeli u zapadnom predgrađu Sydneya, Bonnyriggu. Naveed je radio kao zidar, dok je Sajid vodio prodavnicu voća. Upravo ta naizgled obična svakodnevica dodatno je šokirala javnost, jer se pokazalo da radikalizacija može rasti neprimjetno, bez očiglednih vanjskih znakova.

Sajid Akram je posjedovao dozvolu za vatreno oružje i imao važeću licencu za streljački klub. Policija je nakon napada zaplijenila ukupno šest pištolja, pronađenih tokom racija u porodičnoj kući i u apartmanu koji su iznajmili neposredno prije napada. Prema riječima policije, oružje je bilo legalno registrovano, a Akram je ispunjavao sve formalne kriterije za posjedovanje dozvole.
Zaključak: tiha radikalizacija kao globalni izazov
Slučaj napada na Bondi još jednom je pokazao koliko je proces radikalizacije složen, nepredvidiv i često nevidljiv do samog čina nasilja. Činjenica da osumnjičeni nisu bili dio šire ćelije, već su djelovali samostalno, dodatno otežava posao sigurnosnim službama širom svijeta. Ova tragedija otvara bolna pitanja o granicama nadzora, prevenciji ekstremizma i odgovornosti društva da na vrijeme prepozna znakove koji mogu spriječiti gubitak nevinih života.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!













