Ruski „gospodar rata“ i kontroverzni biznismen Jevgenij Prigožin, čovjek čije je ime godinama izazivalo strah, ali i divljenje u određenim krugovima, izgledao je – prema riječima njegove majke – kao da je unaprijed „osuđen na propast“. Samo nekoliko dana prije nego što je njegov privatni avion pao u augustu 2023. godine, govorio joj je da očekuje smrt i da mu je sudbina već zapečaćena.
Osnivač zloglasne plaćeničke grupe Wagner, koja je stekla zlokobnu reputaciju širom svijeta – od ukrajinskih bojišta do afričkih ratišta – srušio se zajedno sa svojim avionom dva mjeseca nakon pokušaja vojne pobune protiv ruskog vojnog vrha. Taj dramatični marš Wagnerovaca na Moskvu, iako kratkotrajan, uzdrmao je temelje Kremlja i pokazao da čak i u sistemu koji djeluje čvrsto, postoje pukotine koje mogu iznenada izroniti na površinu.
Njegova majka, 85-godišnja Violetta Prigožina, u razgovoru za ruski portal Fontanka opisala je posljednji susret sa sinom. Tih dana, kako tvrdi, izgledao je umorno, slomljeno i kao da nosi teret koji ga je pritiskao iznutra. Na pitanje novinara da li je predosjećao smrt, kratko je odgovorila: „Naravno.“ Dodala je i da mu je jasno govorila da ne prkosi Vladimiru Putinu, podsjećajući ga da „takvi potezi nikada ne završe dobro“.

Njene riječi, da će ga narod podržati samo virtuelno, a da na ulice niko neće izaći, pokazale su se proročanskima. U Rostovu na Donu jeste dočekan sa simpatijama, ali kada se približio Moskvi, postalo je jasno da ozbiljna podrška među narodom i političkom elitom ne postoji. Wagnerov marš završio je naglo, svega 193 kilometra od glavnog grada, nakon pregovora u koje se uključio i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko. Prigožin je tada navodno rekao da nikada nije imao namjeru svrgnuti Putina, već da je želio doći do vojnog vrha koji je optuživao za korupciju i nesposobnost.
Zapadne obavještajne službe vjeruju da je pad aviona bio posljedica eksplozije unutar letjelice, koju je po svemu sudeći organizovala ruska vlast kao odmazdu. Sama okolnost tragedije nikada nije potpuno razjašnjena, a brojna pitanja ostala su bez odgovora.
Nakon njegove smrti, ogromno poslovno carstvo koje je izgradio – od propagandnih mreža, poslova s rudnicima u Africi, pa sve do catering kompanija za Kremlj – brzo je preuzela država. Njegovi plaćenici nastavili su da djeluju pod drugim imenom, ali duh Wagnera ostao je živ u raznim sukobima širom svijeta. Njegov sin Pavel, iako bivši borac u Siriji, nije preuzeo očevu ulogu u toj moćnoj mašineriji.

Interesantno je i da je njegova majka kasnije skinuta s liste sankcija Evropske unije nakon što je dobila pravnu bitku pred sudom. No, uprkos toj odluci, ostala je pod budnim okom Zapada – čak joj je i viza za Njemačku odbijena, iako je tvrdila da je razlog putovanja bio isključivo medicinske prirode. Danas vodi galeriju u kojoj izlaže proratne umjetničke radove, a među njima je i portret njenog sina, naslikan dok je bio u Ukrajini.
Smrt Jevgenija Prigožina ne predstavlja samo kraj jedne kontroverzne ličnosti, nego i simbol raspada carstva koje je godinama cvjetalo na tankoj liniji između države i privatnih interesa. Njegova priča ostaje zagonetna mješavina moći, izdaje, brutalnosti i lojalnosti, a sam kraj, bez obzira na to ko ga je organizovao, ostaje znak upozorenja svima koji misle da mogu prkositi sistemu iz kojeg su potekli.
Ishod njegovi poduhvata je jasan – Prigožin je živio od oružja i moći, a na kraju je i stradao u njihovom okrutnom vrtlogu. Njegova smrt ostaje simbol da u Rusiji, gdje politika i vojna moć plešu zajedno u opasnom ritmu, niko nije nedodirljiv.

Svijet je pun iznenađenja – od neobičnih svakodnevnih situacija do nesvakidašnjih priča koje nas ostave bez riječi. Ako volite ovakve teme koje vas natjeraju da zastanete i razmislite, ne propustite ostale članke u našoj kategoriji Zanimljivosti. Svakog dana vas čeka nešto novo i neočekivano!