Za mnoge mlade Bosance i Hercegovce koji su rođeni ili odrastaju izvan svoje domovine, bosanski jezik nije samo sredstvo komunikacije. On predstavlja vezu sa porodicom, porijeklom, uspomenama iz djetinjstva i zemljom iz koje potiču njihovi roditelji ili preci.
Život u dijaspori često znači svakodnevno korištenje nekog drugog jezika. Djeca i mladi školuju se na jeziku zemlje u kojoj žive, na njemu razgovaraju sa prijateljima, gledaju sadržaje na internetu i obavljaju gotovo sve svakodnevne aktivnosti. Bosanski se, s druge strane, najčešće čuje u krugu porodice, tokom razgovora sa roditeljima, nanama, dedama i rodbinom.
Upravo zbog toga sve više pažnje privlače inicijative koje mlade ohrabruju da bosanski koriste češće i slobodnije.
Jedna od takvih ideja je izazov „30 dana pričanja bosanskog“, koji je kroz društvene mreže potaknuo mlade iz različitih krajeva svijeta da tokom mjesec dana svakodnevno govore bosanski jezik.
Ideja je jednostavna, ali njena poruka je mnogo dublja.
https://www.instagram.com/p/DeJ15sWiTvU/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=embed_video_watch_again
Svaki dan po malo – jezik ostaje živ
Učesnici izazova nastoje svakog dana govoriti bosanski, bez obzira na to koliko ga dobro poznaju, koliko često ga koriste ili da li ponekad prave greške.
Upravo to je jedna od najvažnijih poruka ovakvih inicijativa – nije cilj govoriti savršeno, već govoriti.
Za nekoga ko je rođen u Bosni i Hercegovini, svakodnevni kontakt sa bosanskim jezikom može se podrazumijevati. Međutim, za mladu osobu koja je cijelo djetinjstvo provela u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Sjedinjenim Američkim Državama ili nekoj drugoj zemlji, situacija može biti potpuno drugačija.
Takva osoba može razumjeti veliki dio bosanskog jezika, ali joj ponekad nedostaju riječi, sigurnost u govoru ili prilika da ga koristi izvan porodice.
Zbog toga izazov poput „30 dana pričanja bosanskog“ može biti svojevrsni poticaj da se jezik ponovo uvede u svakodnevicu.
Jedna rečenica danas, nekoliko minuta razgovora sutra i svakodnevna komunikacija tokom mjesec dana mogu napraviti veliku razliku.
Društvene mreže postale novi prostor za bosanski jezik
Posebno je zanimljivo što se ovakve aktivnosti odvijaju upravo na društvenim mrežama.
Platforme koje se često posmatraju samo kao mjesto zabave, kratkih videa i trendova mogu istovremeno postati prostor na kojem mladi uče, vježbaju i čuvaju jezik.
Kroz kratke snimke, razgovore, svakodnevne situacije i objave, mladi mogu pokazati kako koriste bosanski u svom životu. Neko će govoriti o školi, neko o poslu, porodici, hrani ili putovanjima, dok će drugi jednostavno ispričati nekoliko rečenica o tome kako im je protekao dan.
Na taj način bosanski jezik izlazi izvan porodičnog kruga i dobija svoje mjesto u digitalnom prostoru u kojem mladi svakodnevno provode veliki dio vremena.
A možda je upravo to jedan od najvažnijih koraka u njegovom očuvanju među generacijama koje odrastaju daleko od BiH.
Jezik je mnogo više od riječi
Bosanski jezik za mnoge porodice iz dijaspore nosi i emocionalnu vrijednost.
Kroz jezik se prenose porodične priče, izrazi koje su koristile nane i dede, šale, poslovice, pjesme i sjećanja. Ponekad jedna riječ ili izraz može vratiti uspomenu na djetinjstvo, porodična okupljanja ili razgovore sa članovima porodice koji više nisu tu.
Zbog toga očuvanje jezika nije samo pitanje gramatike i pravilnog izgovora.
To je i pitanje identiteta, pripadnosti i veze između generacija.
Roditelji koji sa djecom razgovaraju bosanski zapravo im prenose mnogo više od samih riječi. Prenose im dio porodične priče i omogućavaju da jednog dana mogu razgovarati sa širom rodbinom bez jezičke barijere.
„Ne moramo govoriti savršeno“
Posebna vrijednost ovakvih izazova jeste u tome što mladima šalju poruku da ne treba da se stide ako ne govore bosanski savršeno.
Neko će imati strani naglasak, neko će napraviti gramatičku grešku, neko će zastati jer se ne može sjetiti određene riječi.
Ali upravo kroz govor dolazi i učenje.
Ako se mladi plaše da će biti ismijani zbog greške, postoji mogućnost da će bosanski koristiti sve manje. Ako, međutim, dobiju podršku i ohrabrenje, veća je vjerovatnoća da će nastaviti govoriti i postepeno proširivati svoj rječnik.
Zato je važno da se mladima iz dijaspore pruži podrška kada pokušavaju koristiti jezik svojih roditelja i predaka.
Bosanski jezik putuje zajedno s ljudima
Bosna i Hercegovina je zemlja čiji ljudi već decenijama žive širom svijeta. Zbog toga bosanski jezik danas možemo čuti u brojnim državama i gradovima daleko od domovine.
U domovima dijaspore često se susreću različiti jezici – jezik zemlje u kojoj porodica živi i bosanski jezik koji se govori u kući.
Djeca odrastaju između tih svjetova, a društvene mreže im danas omogućavaju da pronađu druge mlade koji imaju gotovo isto iskustvo.
Neko iz Sarajeva, Tuzle ili Mostara može putem interneta upoznati vršnjaka koji živi hiljadama kilometara daleko, a koji također kod kuće sluša bosanski, ide u školu na drugom jeziku i pokušava sačuvati vezu sa domovinom svojih roditelja.
U tome upravo leži posebna snaga digitalnog prostora.
Jedan izazov može postati navika
„30 dana pričanja bosanskog“ zato može biti mnogo više od prolaznog internet-trenda.
Trideset dana svakodnevnog govora može mladima pokazati da bosanski nije samo jezik koji se koristi tokom posjete Bosni i Hercegovini ili za porodičnim stolom.
Može postati dio njihove svakodnevice.
A kada se jednom stekne navika, mnogo je lakše nastaviti.
Možda će neko nakon izazova nastaviti razgovarati sa roditeljima na bosanskom, neko će početi čitati knjige na našem jeziku, drugi će gledati domaće filmove i sadržaje, a treći će odlučiti da nauči nove riječi koje ranije nije koristio.
Na kraju, cilj nije samo da mladi znaju bosanski jezik, već da ga žele koristiti.
https://www.instagram.com/p/DeJ15sWiTvU/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=embed_video_watch_again
Jer jezik koji se govori – živi.
A bosanski koji se prenosi sa roditelja na djecu, koji se čuje u domovima širom svijeta i koji mladi danas prenose na društvene mreže, nastavlja povezivati generacije koje možda nikada nisu odrastale u istom gradu, pa čak ni u istoj državi.
Za mlade Bosance i Hercegovce u dijaspori, svaki razgovor na bosanskom može biti mali povratak korijenima.
I upravo zbog toga ovakvi izazovi imaju mnogo veću vrijednost od običnog internet-trenda.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
