Mađarska bi uskoro mogla postati prva država članica Evropske unije koja će nakon više decenija uvesti novi porez na bogatstvo, potez koji već izaziva burne reakcije među ekonomistima, političarima i poslovnom zajednicom. Nova vlada premijera Petera Mađara najavila je opsežnu poresku reformu čiji je cilj smanjenje društvenih nejednakosti i povećanje doprinosa najbogatijih slojeva stanovništva javnim finansijama.
Prijedlog dolazi nakon političkog preokreta koji je označio kraj šesnaestogodišnje vladavine Viktora Orbana, čovjeka koji je godinama dominirao mađarskom političkom scenom. Nova administracija tvrdi da želi stvoriti pravedniji sistem u kojem će najveći teret finansiranja države snositi oni koji raspolažu najvećim bogatstvom.
Među ljudima koji bi mogli osjetiti posljedice reforme nalaze se brojni poduzetnici i poslovni magnati koji su tokom Orbanovog perioda izgradili ogromna poslovna carstva. Jedan od najpoznatijih primjera je reklamni magnat Đula Balaši, nekada jedan od najutjecajnijih ljudi u mađarskoj industriji oglašavanja.
Nekoliko sedmica nakon parlamentarnih izbora Balaši je u televizijskom nastupu saopćio da je svoje kompanije predao državi zajedno s dijelom privatne imovine. Taj potez privukao je veliku pažnju javnosti jer je Balaši godinama bio simbol poslovnog uspjeha povezanog s prethodnim političkim sistemom.
Njegove firme bile su poznate po upravljanju mrežom bilborda širom Mađarske, uključujući i kampanje koje su obilježile političku eru Viktora Orbana. Danas mnogi od tih reklamnih prostora stoje prazni, dok nova vlast najavljuje obračun s privilegiranim ekonomskim strukturama koje su, prema njihovim tvrdnjama, nastale zahvaljujući bliskosti s državnim vrhom.
Ministar finansija Andraš Karman najavio je predstavljanje detalja reforme koja bi mogla promijeniti poresku politiku zemlje. Prema informacijama koje su do sada objavljene, planirani porez iznosio bi jedan posto godišnje na dio imovine koji prelazi milijardu forinti.
U obračun bi ulazile nekretnine, dionice, imovina u inostranstvu, luksuzna vozila, jahte, privatni avioni, umjetnička djela i drugi vrijedni oblici imovine. Kako bi se spriječilo prebacivanje bogatstva na članove porodice radi izbjegavanja poreza, vlast razmatra uključivanje imovine supružnika i djece u ukupni obračun.
Pristalice reforme tvrde da je riječ o nužnom koraku za uspostavljanje veće ekonomske ravnoteže. Politički ekonomista Zoltan Pogača smatra da Mađarska ima ozbiljan problem koncentracije bogatstva te da bi novi porez mogao pomoći vraćanju dijela javnog novca u državne fondove.
Njegove analize pokazuju da je veliki broj najbogatijih Mađara svoje bogatstvo stekao tokom Orbanove vladavine, često kroz javne tendere ili poslove povezane s državnim institucijama. Kritičari prethodnog sistema godinama su upozoravali na povezanost politike i poslovnih interesa, dok nova vlast upravo u tome vidi razlog za uvođenje dodatnog oporezivanja.
Posebnu pažnju privlači slučaj Lorinca Mesaroša, najbogatijeg čovjeka u Mađarskoj. Nekadašnji plinoinstalater iz mjesta u kojem je odrastao Viktor Orban danas raspolaže milijardama dolara vrijednom imovinom raspoređenom u energetici, građevinarstvu, finansijama, turizmu i medijima. Njegov uspon često se navodi kao simbol ekonomskih promjena koje su obilježile proteklih šesnaest godina.
Na listi najbogatijih nalazi se i Ištvan Tiborc, zet bivšeg premijera Orbana, čije se bogatstvo procjenjuje na stotine miliona dolara. Upravo ovakvi primjeri dodatno podgrijavaju raspravu o tome da li bi najimućniji građani trebali plaćati veće poreze.
Iako ideja o porezu na bogatstvo dobija podršku u pojedinim dijelovima svijeta, uključujući Brazil, Veliku Britaniju i pojedine američke savezne države, malo koja zemlja se odlučila na konkretne korake. Zbog toga bi Mađarska mogla postati svojevrsni eksperiment čije će rezultate pažljivo pratiti ekonomisti širom Evrope.
Protivnici reforme upozoravaju da bi novi porez mogao negativno utjecati na poduzetnike i investicije. Neki stručnjaci smatraju da bi pravi odgovor na eventualno nezakonito bogaćenje trebale biti istrage i sudski postupci, a ne dodatni nameti koji bi mogli pogoditi i dio srednje poslovne klase.
Rasprava dodatno dobija na značaju kada se uzme u obzir postojeći poreski sistem u Mađarskoj. Zemlja ima jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 15 posto, među najnižim porezima na dobit preduzeća u Evropi i jedan od najviših PDV-a u Evropskoj uniji. Kritičari tvrde da takav model više opterećuje obične građane nego najbogatije slojeve društva.
Podaci pokazuju da najbogatijih jedan posto stanovništva kontroliše približno trećinu ukupne imovine u zemlji, dok deset posto najimućnijih posjeduje više od dvije trećine ukupnog bogatstva. Upravo te brojke koriste zagovornici reforme kao argument da je preraspodjela poreskog tereta postala neophodna.
Nova vlada najavila je da bi prihodi od poreza na bogatstvo mogli biti iskorišteni za smanjenje poreskog opterećenja građana s nižim primanjima, kao i za unapređenje javnih usluga. Istovremeno, planira se ukidanje određenih poreskih olakšica koje su godinama koristili imućni pojedinci i privatni fondovi.
Zaključno, Mađarska se nalazi pred jednom od najvažnijih ekonomskih odluka posljednjih godina. Ako reforma bude usvojena, mogla bi postati model koji će analizirati cijela Evropska unija. Hoće li novi porez donijeti veću socijalnu pravdu ili otvoriti nova pitanja o investicijama i ekonomskom rastu, pokazat će period koji slijedi. Jedno je sigurno – rasprava o tome koliko bogati trebaju doprinositi društvu tek ulazi u svoju najvažniju fazu.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
