Strah od sukoba: Evropa poziva građane da spreme torbe za hitne slučajeve!

Evropa se ponovo suočava s ozbiljnim izazovima i neizvjesnošću. Sve veće napetosti između Zapada i Rusije natjerale su mnoge zemlje da razmisle o najcrnjem scenariju – mogućnosti oružanog sukoba ili velikih kriza koje bi mogle paralizovati svakodnevni život. Zbog toga su neke države već počele dijeliti vodiče za preživljavanje svojim građanima, sa savjetima kako se pripremiti ako dođe do potpunog prekida osnovnih usluga.

Inicijativa Evropske unije: samodovoljnost za 72 sata

Evropska unija pokrenula je ambicioznu inicijativu kojom poziva građane svih 27 članica da budu spremni na najmanje tri dana potpune samostalnosti u slučaju krize – bilo da se radi o oružanom sukobu, prirodnoj katastrofi, cyber napadu ili dugotrajnom nestanku struje. Povjerenica EU za upravljanje krizama, Hadja Lahbib, predstavila je strategiju otpornosti koja ima za cilj jačanje sposobnosti Evrope da reaguje na složene i međusobno povezane prijetnje koje ugrožavaju sigurnost kontinenta.

Šta sve treba da sadrži komplet za preživljavanje

Preporuke Evropske unije jasno navode da svaki građanin treba da ima osnovni komplet za krizne situacije. Ovaj set bi trebao sadržavati sve što je potrebno za 72 sata samodovoljnog funkcionisanja, a preporučeni predmeti uključuju:

• Flaširanu vodu (najmanje 3 litre po osobi dnevno)

• Konzerviranu i suhu hranu koja može trajati više dana

• Svjetiljke i rezervne baterije

• Šibice i upaljače

• Lična dokumenta u vodootpornoj torbici

• Gotovinu i kopije važnih dokumenata

• Osnovne lijekove i pribor za prvu pomoć

• Radio na baterije ili ručno punjenje

• Švajcarski nožić ili višenamjenski alat

• Energetske pločice i suho voće

• Punjač i rezervnu bateriju za telefon

• Karte za igru ili knjigu – za smirenje i održavanje fokusa

Lahbib je naglasila da „znanje šta učiniti u slučaju opasnosti sprečava paniku“, podsjećajući na scene s početka pandemije kada su se police praznile i zavladala je panika među građanima.

Od ideje do akcije: planovi država širom Evrope

Finska, Švedska, Poljska, Estonija i Letonija otišle su najdalje u sprovođenju mjera civilne zaštite. Njihovi građani već godinama dobijaju brošure i vodiče s detaljnim uputama kako postupiti u slučaju opasnosti – od toga gdje se skloniti, do spiskova namirnica koje treba imati pri ruci. Poljska planira da svako domaćinstvo do kraja godine dobije vodič za preživljavanje, dok Švedska redovno ažurira poznatu žutu knjižicu „U slučaju krize ili rata“. Finsko Ministarstvo unutrašnjih poslova napravilo je i online priručnik koji građanima objašnjava kako se pripremiti za prekid struje, komunikacija ili potencijalni sukob. Prema istraživanjima, 58% Finaca već ima zalihe kod kuće.

Kritike i podjele: „Sijanje straha“ ili razumna priprema?

Iako mnogi podržavaju ovu inicijativu, dio političara smatra da Evropska komisija preuveličava prijetnje. Krajnja desnica optužila je EU za „sijanje panike“ i izazivanje „ratne histerije“. Kinga Gál iz grupe „Patrioti za Europu“ izjavila je da takve kampanje samo stvaraju strah, a ne donose sigurnost, dodajući da u Evropskoj uniji nema rata i da ga, kako se nada, neće ni biti. Ipak, drugi evropski zastupnici smatraju da je bolje biti spreman nego iznenađen, podsjećajući na poplave, požare i pandemiju, kada je upravo spremnost mnogima spasila živote.

Najpripremljeniji su oni najbliži Rusiji

Zemlje koje graniče s Rusijom već godinama ulažu u jačanje civilne zaštite i edukaciju stanovništva. Litvanija je još 2022. pokrenula kampanju „Znanje štedi“, dok je Estonija ažurirala svoj vodič „Budite spremni!“. U Letoniji je objavljena brošura „Šta učiniti u krizi“, koja objašnjava kako preživjeti prva tri dana bez pomoći države. Francuska, Belgija i Njemačka više pažnje posvećuju pripremama za prirodne katastrofe, ali su i one usvojile principe kompleta za 72 sata preživljavanja. Belgijski Nacionalni krizni centar savjetuje građane da nabave komplet i registruju se na platformu BeAlert, kako bi primali pravovremena upozorenja o kriznim situacijama.

Zaključak: Bez obzira na to hoće li do sukoba doći ili ne, činjenica je da živimo u nepredvidivom svijetu. Ekstremni vremenski uslovi, cyber napadi i političke tenzije postali su naša svakodnevica. Pripremiti osnovni komplet za preživljavanje ne znači očekivati rat, nego biti odgovoran prema sebi i svojoj porodici. U trenucima krize, spremnost može biti razlika između panike i kontrole, između haosa i sigurnosti. Jer, kao što pokazuje iskustvo sjevernih zemalja – bolje je imati i nikada ne upotrijebiti, nego zatrebati i nemati.