Bivši američki predsjednik Donald Tramp, poznat po svojim kontroverznim i direktnim istupima, ponovo je uzdrmao međunarodnu političku scenu najavom oštrih ekonomskih mjera protiv Rusije. Tokom zvaničnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Vašingtonu, Tramp je istakao da će, ukoliko se ne postigne dogovor kojim bi se rat u Ukrajini zaustavio u roku od 50 dana, Sjedinjene Američke Države uvesti takozvane “sekundarne carine” prema Rusiji – i to u iznosu od čak 100%.
Ovaj dramatičan potez dolazi u trenutku kada se geopolitički odnosi sve više zaoštravaju, a diplomatske opcije postaju sve tanje. Tramp je, osim prijetnje Rusiji, najavio i masovnu proizvodnju vrhunskog američkog oružja koje bi bilo distribuirano NATO saveznicima, uz napomenu da će ti saveznici odlučiti kome je oružje najpotrebnije – jasna aluzija na pomoć Ukrajini.
Posjeta Marka Rutea Vašingtonu dešava se u delikatnom trenutku – neposredno nakon što je Tramp predstavio plan o prodaji sofisticiranog naoružanja NATO članicama, koje bi potom mogle direktno podržati Ukrajinu. Tramp je bio jasan: „Proizvešćemo oružje, prodaćemo ga saveznicima i oni će nam platiti punu cijenu – 100 posto.“
Senator Lindzi Grejem, jedan od najglasnijih zagovornika čvrstog pristupa prema Rusiji, izjavio je da se rat u Ukrajini približava prelomnoj tački. Po njegovim riječima, Tramp je konačno počeo ozbiljno pristupati pitanju pomoći Kijevu, te se očekuje masovna isporuka naoružanja „u dosad nezabilježenom obimu“. Grejem je takođe poručio da je Putin podcijenio Trampa, upozorivši da slijedi talas diplomatskog pritiska na Moskvu kakav dosad nije viđen.
I dok se pitanje konkretne pomoći Ukrajini još razrađuje, Tramp se suočava sa sve većim pritiskom da podrži nacrt zakona u Senatu koji predviđa radikalne mjere – uključujući sankcije na rusku naftnu industriju, kao i carine od čak 500% na robu iz zemalja koje i dalje trguju sa Rusijom. Te zemlje su, prema senatoru Grejemu, jasne mete: Kina, Indija i Brazil. “Moraju da izaberu – ili američka ekonomija, ili Putinova ratna mašinerija”, rekao je.
Zakon predviđa i klauzule za ukidanje sankcija u slučaju promjene uslova, ali Tramp insistira na tome da jedino on, bez učešća Kongresa, ima kontrolu nad tim procesom. Ovo dodatno podgrijava unutrašnje političke tenzije u SAD-u, jer mnogi smatraju da se time zaobilazi demokratski princip podjele vlasti.
U međuvremenu, evropski lideri, svjesni da vrijeme nije saveznik Ukrajini, vrše dodatni pritisak na američku administraciju. Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornj javno je apelovao da pomoć Ukrajini mora uključiti sisteme protivvazdušne odbrane kao prioritet. No, Francuska ne može isporučiti nove projektile do sljedeće godine, čime se otvara prostor za ubrzani transfer američkog oružja preko NATO saveznika.
Marko Rubio, američki senator, izjavio je da NATO već raspolaže dijelom traženog oružja, ali da se situacija može drastično ubrzati ukoliko evropske zemlje kupe zamjenu direktno iz SAD-a. Tramp je time stvorio potencijalni mehanizam za dvostruku korist: podršku Ukrajini i finansijsko jačanje američke vojne industrije.
Tramp, koji je do nedavno oklijevao s oštrijim potezima prema Rusiji, sada sve više izražava razočaranje ponašanjem Vladimira Putina. “Govori lijepo, a onda noću bombarduje ljude. To nam se ne dopada,” poručio je Tramp, jasno pokazujući da se njegovo strpljenje bliži kraju.
Zaključak: Trampova nova taktika prema Rusiji može označiti prekretnicu u američkoj spoljnoj politici, pogotovo ako bude izabran za novi predsjednički mandat. Trumpov pristup je direktan, često brutalan, ali u ovom slućaju djeluje kao pokušaj brzog i odlučnog pritiska na Putina. Pitanje koje svi pitaju – da li se iza ovih izjava krije stvarna politička volja ili samo pozorišna predstava pred nove izbore. U svakom slučaju, svijet s napetim dahom iščekuje razvoj situacije, jer ono što Tramp izjavi – ima moć da potrese globalni poredak.
