Britanka Kirsten Evans (41) već skoro deset mjeseci vodi svakodnevnu borbu s rijetkim i malo poznatim zdravstvenim stanjem zbog kojeg je, kako sama kaže, praktično „alergična na zimu“. Njena priča, ispričana u popularnoj emisiji This Morning na britanskoj televiziji ITV, otvorila je javnu raspravu o bolesti o kojoj se rijetko govori, ali koja može ozbiljno narušiti kvalitet života.
Početak koji je izgledao bezazleno
Sve je počelo u februaru ove godine, nakon jedne naizgled obične jutarnje rutine. Kirsten je, kao i svakog dana, odvezla djecu u školu. Nedugo zatim osjetila je snažnu bol u tijelu, praćenu neobičnim peckanjem i nelagodom. Ubrzo je primijetila osip koji se širio po cijelom tijelu. Isprva je pomislila da je riječ o stresu, s obzirom na to da se nedavno vratila na posao nakon porodiljnog dopusta.
Međutim, simptomi nisu nestajali. Naprotiv, sedmicama su se pogoršavali. Osip na licu, vratu i stomaku bio je konstantan, praćen osjećajem jakog žarenja, kao da joj koža „gori iznutra“. Nakon šest sedmica bez ikakvog poboljšanja, potražila je ljekarsku pomoć. Ljekar ju je odmah uputio alergologu, gdje je konačno dobila dijagnozu – urtikarija izazvana hladnoćom.
Šta je zapravo urtikarija izazvana hladnoćom?
Urtikarija izazvana hladnoćom (Cold Urticaria – CU) predstavlja rijetku vrstu alergijske reakcije kod koje izlaganje niskim temperaturama dovodi do naglog oslobađanja histamina i drugih upalnih supstanci u koži. Prema objašnjenju stručnjaka s Cleveland Clinic, reakciju mogu izazvati različiti faktori: hladan zrak, vjetar, hladna voda, konzumiranje hladnih pića ili hrane, pa čak i držanje hladnih predmeta u ruci.
Bolest može biti nasljedna, ali se često javlja i kod osoba koje nikada ranije nisu imale alergije niti porodičnu historiju sličnih oboljenja. U nekim slučajevima povezuje se s autoimunim bolestima, virusnim infekcijama ili ozbiljnijim stanjima poput određenih bolesti krvi. Prema podacima Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju, ovo stanje pogađa približno šest od 10.000 ljudi, što ga čini rijetkim, ali ne i bezazlenim.
Simptomi koji mogu biti i opasni po život
Kod Kirsten Evans, kao i kod mnogih drugih pacijenata, najizraženiji simptom je intenzivan osip koji se pojavljuje u obliku koprivnjače, oteklina, kvržica ili plikova. Koža postaje crvena, otečena i izrazito svrbi. Međutim, problemi ne završavaju samo na koži.
Osobe s ovim oboljenjem često osjećaju hronični umor, povišenu temperaturu, bolove u zglobovima i glavobolje. U težim slučajevima mogu se javiti lupanje srca, otežano disanje, pad krvnog pritiska pa čak i gubitak svijesti. Upravo zbog toga ljekari upozoravaju da urtikarija izazvana hladnoćom može biti potencijalno opasna, naročito tokom zimskih mjeseci ili pri plivanju u hladnoj vodi.
Život s dijagnozom i ograničeni efekti terapije
Kako bi držala simptome pod kontrolom, Kirsten svakodnevno uzima čak četiri antihistaminika. Ipak, ni ta terapija ne donosi uvijek željene rezultate. U razgovoru s voditeljima Dermotom O’Learyjem i Olivijom Attwood-Dack priznala je da lijekovi pomažu samo djelimično.
„Prošle sedmice sam uzela sva četiri antihistaminika i ipak sam dobila osip pred kraj dana“, ispričala je. Dodala je da kod nje problem predstavlja dugotrajna izloženost hladnoći. Dok kratki izlazak na hladan zrak još nekako može podnijeti, duži boravak vani gotovo sigurno dovodi do pogoršanja simptoma.
Postoje li druge mogućnosti liječenja?
Iako ne postoji univerzalni lijek koji u potpunosti uklanja ovo oboljenje, medicina nudi nekoliko dodatnih terapijskih opcija. U težim slučajevima primjenjuju se injekcije epinefrina koje mogu spriječiti ili ublažiti teške alergijske reakcije. Također, koriste se biološki lijekovi poput omalizumaba, koji se često primjenjuje kod hroničnih alergijskih stanja.
Jedna od metoda koja se ponekad preporučuje je desenzibilizacija – postupno i kontrolisano izlaganje tijela sve nižim temperaturama kako bi se smanjila preosjetljivost. Međutim, stručnjaci naglašavaju da se ova metoda smije provoditi isključivo pod nadzorom zdravstvenih radnika, jer nepravilna primjena može biti opasna.
Izazovni život Kirsten Evans snažan je podsjetnik da i rijetka oboljenja mogu imati ogroman utjecaj na svakodnevni život. Urtikarija izazvana hladnoćom nije samo „neugodna alergija“, već ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva pažnju, razumijevanje i stalni medicinski nadzor. Njeno javno istupanje pomoglo je da se ova bolest približi široj javnosti i ohrabrilo mnoge druge koji se s njom tiho bore da potraže pomoć i ne ignorišu simptome.
Svijet je pun iznenađenja – od neobičnih svakodnevnih situacija do nesvakidašnjih priča koje nas ostave bez riječi. Ako volite ovakve teme koje vas natjeraju da zastanete i razmislite, ne propustite ostale članke u našoj kategoriji Zanimljivosti. Svakog dana vas čeka nešto novo i neočekivano!
