Trump napao Britaniju zbog Chagosa i ponovo potegao Grenland: “Veliki idiotizam koji ugrožava sigurnost SAD-a”
Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao snažne reakcije u međunarodnoj javnosti objavom na svojoj društvenoj mreži Truth Social, u kojoj je otvoreno napao Ujedinjeno Kraljevstvo zbog odluke da prenese suverenitet nad otočjem Chagos na Mauricijus. Trump je taj potez nazvao “velikim idiotizmom”, tvrdeći da on dodatno potvrđuje njegov dugogodišnji stav da Sjedinjene Američke Države, iz razloga nacionalne sigurnosti, moraju preuzeti kontrolu nad Grenland.
Povod za ovako oštru reakciju bila je odluka Londona da formalno odustane od suvereniteta nad strateški izuzetno važnim arhipelagom Chagos, uključujući i otok Diego Garcia, na kojem se nalazi jedna od ključnih britansko-američkih vojnih baza u Indijskom okeanu.
Oštra poruka NATO savezniku
U svojoj objavi Trump nije birao riječi, direktno optužujući Veliku Britaniju za slabost koja, prema njegovom tumačenju, ne može proći nezapaženo kod globalnih rivala poput Kine i Rusije. Naglasio je da su upravo snaga i odlučnost ključni faktori poštovanja u međunarodnim odnosima, te poručio da ovakve odluke ugrožavaju interese Zapada.
Trump je posebno istakao činjenicu da se radi o teritoriji na kojoj se nalazi vojna baza od vitalnog značaja za američke operacije širom svijeta, ocijenivši da “poklanjanje” takvog strateškog prostora predstavlja ozbiljan sigurnosni promašaj. U tom kontekstu ponovo je povukao paralelu s Grenlandom, poručivši da bi i Danska i njeni evropski saveznici morali “učiniti ispravnu stvar”.
Historijski teret otoka Diego Garcia
Otok Diego Garcia dio je šireg arhipelaga Chagos Archipelago, koji obuhvata oko 60 manjih otoka. Iako je do kraja 18. stoljeća bio nenaseljen, 1793. godine Francuzi su na njemu uspostavili kokosove plantaže koristeći robovsku radnu snagu. Vremenom se formirala posebna kreolska zajednica poznata kao Îlois ili Chagossians.
Nakon što je Velika Britanija početkom 19. stoljeća preuzela kontrolu nad tim područjem, stanovništvo je nastavilo živjeti na otoku sve do početka 1970-ih. Između 1967. i 1973. godine svi stanovnici su prisilno iseljeni kako bi se omogućila izgradnja američke vojne baze, čime je stvoren jedan od najkontroverznijih primjera modernog kolonijalnog naslijeđa.
Geostrateški značaj u Indijskom okeanu
Zbog svog položaja uz ključne pomorske rute između Afrike i Azije, Diego Garcia ima izuzetnu geopolitičku vrijednost. Vojna baza na otoku godinama je služila kao logistički i operativni centar u nizu velikih vojnih intervencija, uključujući Zaljevske ratove i operacije u Afganistanu.
Upravo zbog tog značaja, pitanje suvereniteta nad Chagosom decenijama izaziva političke i pravne sporove, kako unutar Ujedinjenog Kraljevstva, tako i na međunarodnoj sceni.
Starmerov plan i međunarodni pritisci
Britanski premijer Keir Starmer je u oktobru 2024. godine najavio plan prema kojem bi suverenitet nad otočjem bio prenesen na Mauricijus, uz zadržavanje britansko-američke vojne baze na Diegu Garciji pod zajedničkom kontrolom u početnom periodu od 99 godina. Sporazum predviđa i mogućnost produženja zakupa za dodatnih 40 godina, kao i osnivanje fonda od 40 miliona funti namijenjenog bivšim stanovnicima otočja.
Ovakav potez djelimično je odgovor na dugogodišnje međunarodne pritiske, naročito nakon što je International Court of Justice 2019. godine presudio da bi Velika Britanija trebala vratiti otočje “što je prije moguće”, u skladu s principima dekolonizacije. Iako je presuda bila savjetodavnog karaktera, snažno ju je podržala United Nations General Assembly.
Kritike iz Londona i strah od Kine
Plan britanske vlade izazvao je ozbiljne kontroverze i unutar same zemlje. Bivši ministar odbrane Grant Shapps izjavio je početkom 2025. godine za CNN da je takav potez “nerazuman” i potencijalno opasan, upozoravajući da bi Kina mogla iskoristiti novi status teritorije za širenje svog utjecaja u Indijskom okeanu.
Shapps je naglasio da se u britanskim bazama na tom području odvijaju izuzetno osjetljive vojne aktivnosti, te da bi svaka promjena sigurnosnog okruženja mogla imati dalekosežne posljedice po zapadne interese.
Trumpova reakcija na odluku Velike Britanije oko otočja Chagos ponovo je otvorila pitanje globalne sigurnosti, kolonijalnog naslijeđa i odnosa među saveznicima. Dok London nastoji balansirati između međunarodnog prava i strateških interesa, Trump koristi ovu situaciju kao argument za svoju viziju jače i agresivnije američke politike prema ključnim teritorijama poput Grenlanda. Spor oko Chagosa tako postaje mnogo više od regionalnog pitanja – on se pretvara u simbol šireg sukoba vizija o tome kako treba izgledati svjetski poredak u 21. stoljeću.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
