Federacija njemačke industrije (BDI), kao jedna od najutjecajnijih industrijskih organizacija u Evropi, uputila je oštru kritiku na račun nedavno postignutog trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Prema ocjeni ovog moćnog udruženja, sporazum koji je trebao donijeti stabilnost i sigurnost privrednim odnosima između dvije ekonomske supersile – zapravo šalje, kako navode, „katastrofalan signal“ tržištima i kompanijama s obje strane Atlantika.
BDI je u svom zvaničnom saopštenju, objavljenom u nedjelju uvečer, ocijenio da se radi o površnom i neadekvatnom kompromisu, koji više izgleda kao privremeni pokušaj smirivanja tenzija nego kao dugoročno rješenje. Glavna zamjerka odnosi se na činjenicu da Evropska unija prihvata “bolne carine”, što se, prema mišljenju udruženja, može negativno odraziti na već narušene lance snabdijevanja i planirane investicije, naročito u kontekstu energetske krize, klimatskih izazova i geopolitičkih nestabilnosti.
Zabrinutost dodatno raste zbog toga što sporazum dozvoljava da carina na mnoge evropske proizvode, uključujući automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode, iznosi i do 15 odsto. Iako ta cifra predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu carinu od 27,5% na vozila, BDI ističe da će čak i ova „olakšana“ tarifa imati ozbiljne posljedice po konkurentnost evropskih proizvođača na američkom tržištu. Naglašavaju i da takav potez nije u skladu s principima slobodne trgovine koji bi trebali biti temelj transatlantskih odnosa.
Jedini pozitivan aspekt dogovora, prema mišljenju BDI-ja, jeste izbjegavanje daljnje eskalacije trgovinskog rata, koji je u prethodnim godinama doveo do povlačenja investicija, gubitka radnih mjesta i sve većeg nepovjerenja među poslovnim akterima.
Međutim, mnogi stručnjaci u Njemačkoj i ostatku Evrope upozoravaju da pitanje izvoza čelika i aluminijuma ostaje neriješeno. Naime, carine od čak 50% na ove strateški važne metale i dalje ostaju na snazi, a iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila njihovo eventualno smanjenje i zamjenu kvotama, to još uvijek nije zvanično potvrđeno.
Sporazum trenutno predviđa ukidanje carina (0%) za avione, dijelove aviona, određene hemijske proizvode, generičke lijekove, opremu za proizvodnju poluprovodnika, neke poljoprivredne artikle i rijetke minerale – što je svakako korak u pravom smjeru. Ipak, važno je naglasiti da je lista proizvoda podložnih ovim povlasticama još uvijek u formiranju, a mnoge važne kategorije, poput alkoholnih pića, tek treba da se regulišu.
BDI u zaključku ističe da je sada ključno da dogovor postane pravno obavezujući, jer evropskim i američkim kompanijama više od svega treba pravna sigurnost i predvidljivost. Samo tako se mogu očuvati stabilni lanci snabdijevanja, održati konkurentnost i stimulisati međusobna ulaganja u vrijeme kada globalna ekonomija stoji na klimavim nogama.
Analiziramo, iako je postignuti okvirni dogovor dočekan otvoreni ruku, i privremeno zaustavio dalju eskalaciju, u industrijskim krugovima vlada snažna sumnja u njegovu dugoročnu održivost. Ako se ne postave jasna pravila igre i ne osigura balansirana razmjena, ovaj kompromis bi mogao ostati samo još jedna propuštena šansa u već otežanim transatlantskim ekonomskim odnosima.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
