Ruski predsjednik Vladimir Putin još jednom je poslao jasnu poruku Zapadu, upozorivši da će svaki pokušaj slanja stranih vojnih trupa na teritorij Ukrajine biti tretiran kao direktna prijetnja i legitimna meta za uništenje. Ovu izjavu dao je tokom plenarne sjednice Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku, naglašavajući da upravo širenje NATO-a prema ruskim granicama smatra ključnim razlogom izbijanja rata.
“Ukoliko se u Ukrajini pojavi bilo koja strana vojska, posebno sada dok borbe traju, smatramo ih legitimnim ciljevima za uništenje”, poručio je Putin. Iako je naglasio da Rusija nije zatvorena za ideju budućih mirovnih sporazuma, istakao je da će se oni razmatrati tek kada se za to steknu realni uslovi. Prema njegovim riječima, eventualni pregovori trebali bi se voditi u Moskvi, jer je to, kako kaže, “najprirodnije mjesto za dijalog”.
Putin je ponovo podsjetio da ulazak Ukrajine u NATO Rusija ne može i neće prihvatiti, jer bi to direktno ugrozilo nacionalnu sigurnost i strateške interese zemlje. Kada je riječ o Evropskoj uniji, stav Moskve je blaži – pridruživanje EU Putin naziva legitimnim izborom Kijeva, ali i upozorava na ekonomske posljedice koje bi takva odluka mogla donijeti, podsjećajući na kolebanja bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča upravo oko tog pitanja.
U svom govoru Putin je naglasio i da bi eventualni dogovori o teritorijalnim pitanjima morali biti potvrđeni referendumom, što je, u trenutnim ratnim okolnostima, praktično nemoguće sprovesti. Ipak, istakao je da Rusija ostaje otvorena za saradnju sa svim državama, posebno s onima koje Moskva svrstava među “prijateljske zemlje”. Dodao je da se mnoge evropske kompanije koje su napustile rusko tržište sada žele vratiti: “Mi nikoga nismo izbacili. Svi se mogu vratiti, ali pod uslovima koji važe danas.”
Poseban naglasak Putin je stavio na strateško partnerstvo s Kinom, ističući da ono traje već više od dvadeset godina i nije zasnovano samo na privremenim ekonomskim okolnostima, već na dubokim nacionalnim interesima i dugoročnim zajedničkim vrijednostima. Govoreći o Sjevernoj Koreji, otkrio je planove za izgradnju novih mostova između dviju zemalja, uključujući most preko rijeke Tumen, koji bi trebao biti otvoren naredne godine. Podsjetio je i na svoj susret sa Kim Jong-unom u Pekingu, gdje su razgovarali o “dugoročnim projektima saradnje” i globalnim sigurnosnim izazovima.
Sjevernokorejski mediji prenijeli su da je Kim Jong-un pružio “punu podršku Rusiji u odbrani njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, dok je Putin podsjetio na, kako je rekao, “žrtve sjevernokorejskih vojnika” koji učestvuju u podršci ruskoj vojsci na ukrajinskom frontu.
Iako u svojim izjavama ostavlja prostor za pregovore, Putin je jasno pokazao skepsu prema mogućnosti postizanja stvarnog dogovora sa Kijevom. “Ukrajina traži kontakt s Rusijom. Spreman sam na razgovor, ali ne vidim mnogo smisla. U ovim okolnostima jednostavno je nemoguće postići ozbiljan sporazum”, zaključio je.
Ovakve izjave ne samo da dodatno zaoštravaju odnose između Moskve i Zapada, već i otkrivaju pravce u kojima Rusija gradi svoje buduće savezništvo – prije svega s Kinom i Sjevernom Korejom. Poruka je jasna: svako miješanje stranih vojski u ukrajinski sukob moglo bi dovesti do opasne eskalacije sa nesagledivim posljedicama po cijeli svijet.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
