Prema najnovijim podacima za 2024. godinu, čak 60 posto domaćinstava u Hrvatskoj ima ozbiljne poteškoće s pokrivanjem osnovnih mjesečnih troškova poput režija, stanarine i hrane. Ovaj poražavajući podatak svrstava Hrvatsku znatno iznad prosjeka Evropske unije, koji iznosi 42 posto, te jasno pokazuje da veliki broj građana jedva spaja kraj s krajem u trenutnoj ekonomskoj situaciji.
Najpogođenija zemlja u Evropi po ovom pitanju je Grčka, gdje čak 86 posto domaćinstava muku muči s finansijskim obavezama. Slijedi Bugarska sa 77 posto, dok Slovačka i Rumunija dijele treće mjesto, sa 66 posto odnosno 65 posto domaćinstava koja se bore s podmirivanjem osnovnih troškova života. Ove brojke dodatno potvrđuju težak ekonomski položaj jugoistočne Evrope, gdje građani najviše osjećaju posljedice inflacije, rasta cijena i nedovoljno snažne socijalne politike.
S druge strane Evrope, situacija je znatno povoljnija. U Njemačkoj i Nizozemskoj samo 18, odnosno 19 posto domaćinstava ima ovakvih problema, dok se Luksemburg (24 posto), Švedska (25 posto) i Finska (28 posto) također nalaze među zemljama s najmanjim finansijskim opterećenjima stanovništva. Ovi podaci ukazuju na mnogo stabilniji ekonomski sistem i jaču socijalnu sigurnost sjevernoevropskih zemalja.
Jasno je da postoji duboka ekonomska podjela unutar Evrope — dok jedan dio država vodi ozbiljnu borbu sa siromaštvom i rastućim troškovima života, drugi uživa u finansijskoj stabilnosti i kvalitetnijem životnom standardu.
Za Hrvatsku, podatak da 60 posto domaćinstava ima poteškoća s osnovnim troškovima života predstavlja ozbiljno upozorenje i signal da su potrebne dubinske ekonomske i socijalne reforme. Jačanje sistema socijalne zaštite, smanjenje siromaštva i unapređenje životnog standarda građana trebali bi biti prioriteti u godinama koje dolaze.
Osim statistike, ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se sve veći broj mladih porodica i srednjeg sloja suočava sa finansijskim pritiskom koji je nekada bio karakterističan prvenstveno za socijalno ugrožene. Umjesto napretka i planske izgradnje života, mnogi građani su primorani razmišljati kako da prežive od prvog do prvog, smanjujući potrošnju na hranu, grijanje, ljepše životne navike i vlastiti standard.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je kombinacija globalne inflacije, rasta cijena nekretnina, poskupljenja energenata i sporijeg rasta plata dovela do disbalansa koji će trebati godine da se stabilizuje. Uz to, mnogi mladi napuštaju zemlje regiona u potrazi za stabilnijim tržištem rada, što dodatno pogoršava situaciju — radna snaga odlazi, a sistem gubi ljude koji bi ga sutra nosili.
Ono što se posebno izdvaja jeste i promjena ponašanja građana — sve više njih počinje tražiti dodatne poslove, raditi prekovremeno ili razvijati male kućne djelatnosti kako bi povećali prihode. Takav trend govori o borbi i snalažljivosti, ali istovremeno pokazuje da tradicionalni jednosatni radni model u ovakvim ekonomskim uslovima više nije dovoljan za dostojanstven život.
Na širem nivou, evropske institucije upozoravaju da se mora ulagati u jačanje socijalnih programa, subvencioniranje energenata za najugroženije te kreiranje politika koje će rasteretiti domaćinstva. Bez strateških poteza, razlika između ekonomskih “sjevera i juga” Evrope mogla bi postati još veća, vodeći u nove migracijske valove i socijalne tenzije.
Uprkos izazovima, stručnjaci naglašavaju da postoje i pozitivni signali — postepeni pad inflacije u nekim zemljama, porast investicija u obnovljive izvore energije i najave reformi mogli bi označiti promjene u narednim godinama. Ipak, do tada, mnoge porodice se nadaju konkretnim, brzim mjerama koje će rezultirati boljim životom i sigurnijom budućnošću.
Svijet je pun iznenađenja – od neobičnih svakodnevnih situacija do nesvakidašnjih priča koje nas ostave bez riječi. Ako volite ovakve teme koje vas natjeraju da zastanete i razmislite, ne propustite ostale članke u našoj kategoriji Zanimljivosti. Svakog dana vas čeka nešto novo i neočekivano!
