Nanošenje parfema na vrat za većinu ljudi predstavlja potpuno uobičajen dio svakodnevne rutine. Nekoliko prskanja prije izlaska, na vrat, iza ušiju ili na zglobove, mnogima je postalo gotovo automatski dio spremanja. Međutim, posljednjih dana društvenim mrežama ponovo se velikom brzinom širi tvrdnja da bi parfem trebalo izbjegavati upravo na području vrata zbog blizine štitne žlijezde.
Objava jedne onkološkinje na Instagramu privukla je veliku pažnju i otvorila pitanje koje je mnogima odmah izazvalo zabrinutost: može li parfem koji svakodnevno nanosimo na vrat zaista uticati na štitnu žlijezdu, hormone ili čak povećati rizik od raka?
Odgovor nauke, međutim, nije tako jednostavan niti dramatičan kako se može zaključiti iz viralnih objava.
Trenutno nema dokaza da samo prskanje parfema na vrat direktno oštećuje štitnu žlijezdu ili da zbog toga nastaje rak štitne žlijezde. Stručnjaci naglašavaju da činjenica da se štitna žlijezda nalazi u vratu ne znači da će hemijska supstanca nanesena na kožu iznad nje automatski dospjeti upravo u taj organ.
To je važna razlika koju viralne objave često zanemaruju.
Gdje se zapravo nalazi štitna žlijezda?
Štitna žlijezda je mala žlijezda karakterističnog oblika leptira koja se nalazi u donjem prednjem dijelu vrata. Iako je relativno blizu površini tijela, nije direktno izložena svemu što nanesemo na kožu.
Između kože i same štitne žlijezde nalaze se različiti slojevi tkiva, uključujući vezivno tkivo i mišiće. Zbog toga ne postoji neki poseban „direktan put“ kojim bi sastojak parfema, samo zato što je nanesen na vrat, stigao pravo do štitne žlijezde.
Nakon nanošenja parfema na kožu, njegovi sastojci mogu isparavati, ostati na površini kože ili se u određenoj mjeri apsorbovati kroz kožu. Stepen apsorpcije zavisi od brojnih faktora – od same hemijske supstance i njene koncentracije do stanja kože, količine proizvoda, površine na koju se nanosi i dužine kontakta.
Čak i kada određena supstanca uđe u krvotok, ona se ne usmjerava automatski prema organu koji se nalazi najbliže mjestu nanošenja. Krvotok omogućava raspodjelu supstanci kroz organizam, pa mjesto nanošenja samo po sebi ne znači da će upravo taj organ biti posebno izložen.
Zašto se onda uopšte spominju ftalati?
Jedan od razloga zbog kojih su parfemi posljednjih godina predmet brojnih rasprava jesu ftalati.
Ftalati predstavljaju veliku grupu hemijskih jedinjenja koja nemaju svi istu namjenu niti ista svojstva. Određeni ftalati koriste se u različitim industrijskim proizvodima, dok se dietil-ftalat, poznat kao DEP, može koristiti u mirisnim formulacijama kao rastvarač i fiksator.
Međutim, veoma je važno ne stavljati sve ftalate u istu kategoriju. Činjenica da se za jednu supstancu istražuje određeni zdravstveni efekat ne znači automatski da isti zaključak važi za svako jedinjenje iz te grupe.
Upravo je zbog mogućeg djelovanja određenih ftalata na hormonski sistem provedeno više istraživanja.
Sistematski pregled objavljen krajem 2024. godine obuhvatio je 17 studija sa ukupno 5.616 djece i adolescenata. Istraživači su pronašli određene povezanosti između izloženosti ftalatima i nivoa hormona štitne žlijezde. Međutim, rezultati nisu bili jednako dosljedni za sve hormone, a istraživanja su se bavila ukupnom izloženošću ftalatima iz različitih izvora, a ne konkretnim prskanjem parfema na vrat.
Zato se iz takvih istraživanja ne može izvesti zaključak da parfem na vratu izaziva bolest štitne žlijezde.
To bi bio korak dalje od onoga što naučni dokazi trenutno omogućavaju.
Može li parfem ipak biti izvor izloženosti ftalatima?
Može, zavisno od formulacije proizvoda.
Jedno istraživanje na ženama pokazalo je da su korisnice parfema imale viši nivo monoetil-ftalata, metabolita dietil-ftalata, u urinu. To ukazuje da određeni parfemi mogu predstavljati jedan od izvora izloženosti toj supstanci.
Ali i ovdje treba napraviti jasnu razliku.
Studija koja pokazuje veću izloženost ne dokazuje da je parfem izazvao oštećenje štitne žlijezde, niti pokazuje da je nanošenje parfema baš na vrat opasnije od nanošenja na druge dijelove tijela.
Drugim riječima, prisustvo hemijske supstance u organizmu nije isto što i dokaz bolesti koju je ta supstanca izazvala.
Šta znači izraz „endokrini disruptor“?
Još jedan termin koji se često pojavljuje u objavama o kozmetici jeste „endokrini disruptor“.
Jednostavno rečeno, riječ je o spoljnoj supstanci koja može uticati na hormonalni sistem. Međutim, sama činjenica da neka hemikalija ima potencijal za djelovanje na hormone u određenim eksperimentima ne znači automatski da će svakodnevno korištenje konkretnog proizvoda izazvati hormonalni poremećaj kod čovjeka.
Rizik zavisi od brojnih faktora – koja je supstanca u pitanju, u kojoj količini je prisutna, koliko često smo joj izloženi, na koji način ulazi u organizam i koliko dugo izloženost traje.
Zbog toga se rezultati laboratorijskih eksperimenata ili epidemioloških studija ne mogu jednostavno prevesti u tvrdnju: „Ako stavite parfem na vrat, oštetit ćete štitnu žlijezdu.“
Takav zaključak trenutno nije potkrijepljen dokazima.
A šta se zaista može dogoditi koži?
Kod parfema postoji jedan mnogo konkretniji i dobro poznat problem – reakcije kože na mirisne sastojke.
Parfemi mogu izazvati alergijski kontaktni dermatitis kod osjetljivih osoba. Riječ je o upalnoj reakciji kože koja se može manifestovati crvenilom, svrbežom, peckanjem, perutanjem ili osipom.
Pregledi medicinske literature procjenjuju da alergija na mirise u opštoj populaciji može zahvatiti oko 0,7 do 2,6 posto ljudi.
To znači da je kožna reakcija na parfem mnogo konkretniji i poznatiji razlog zbog kojeg određena osoba može imati problem nakon njegovog nanošenja.
Posebno je zanimljivo što se parfem često nanosi upravo na vrat, gdje je koža osjetljiva i često izložena suncu.
Ako nakon korištenja parfema primijetite da vas vrat svrbi, peče, crveni se ili se pojavljuju sitne promjene nalik ekcemu, nije dobro ignorisati takve simptome.
U nekim slučajevima osoba može postati senzibilizovana na određeni mirisni sastojak, nakon čega svaki novi kontakt može izazvati reakciju.
Ako se osip stalno vraća, dermatolog može preporučiti tzv. patch test, odnosno epikutano testiranje kojim se pokušava utvrditi na koji sastojak osoba reaguje.
Parfem i sunce – još jedan razlog za oprez
Postoji još jedna stvar o kojoj vrijedi voditi računa, posebno tokom ljeta.
Određeni mirisni sastojci mogu povećati osjetljivost kože na ultraljubičasto zračenje. To znači da kombinacija određenog sastojka na koži i izlaganja suncu može izazvati reakciju sličnu opekotini.
Poznat primjer je bergamotovo ulje, koje sadrži fotosenzitivne komponente. U određenim koncentracijama i pod djelovanjem UVA zračenja može izazvati fototoksičnu reakciju.
To, naravno, ne znači da će svaki parfem izazvati opekotine niti da parfem treba potpuno izbaciti iz upotrebe.
Rizik zavisi od konkretnog proizvoda, koncentracije određenih sastojaka i količine UV zračenja.
Zato je tokom posebno sunčanih dana razumno biti oprezan sa nanošenjem mirisa direktno na izloženu kožu, naročito ako znate da vam je koža osjetljiva.
A šta je sa smeđim promjenama na vratu?
Postoji i stanje kože poznato kao Civatteova poikiloderma, koje se najčešće javlja na bočnim stranama vrata i gornjem dijelu grudnog koša.
Karakterišu ga crvenkasto-smeđe promjene, sitni prošireni krvni sudovi i stanjivanje kože. Dugotrajno izlaganje suncu smatra se važnim faktorom u njegovom nastanku.
Postoje i istraživanja koja su ispitivala moguću ulogu alergije na mirise i konzervanse kod pojedinih pacijenata, ali ni to nije dokaz da parfem sam po sebi direktno izaziva ovo stanje.
Treba li onda prestati koristiti parfem na vratu?
Na osnovu trenutno dostupnih dokaza, nema razloga tvrditi da svako mora prestati nanositi parfem na vrat zbog straha od bolesti štitne žlijezde.
Viralna tvrdnja da parfem nanesen iznad štitne žlijezde direktno „otrovuje“ ili oštećuje taj organ nije naučno potvrđena.
Ipak, to ne znači da je svaka zabrinutost oko sastojaka parfema potpuno bez osnove. Određene hemikalije se istražuju zbog mogućeg uticaja na hormonalni sistem, a kod osjetljivih osoba parfemi mogu izazvati alergijske i iritativne reakcije kože.
Zato je najrazumniji pristup – bez panike, ali i bez nepotrebnog ignorisanja reakcija organizma.
Ako vam parfem izaziva crvenilo, svrbež ili peckanje, napravite pauzu i razgovarajte sa dermatologom. Ako već imate dijagnostikovan problem sa štitnom žlijezdom i brine vas izloženost određenim sastojcima, najbolje je pitanje postaviti ljekaru koji poznaje vaše zdravstveno stanje.
A kada je riječ o viralnim zdravstvenim savjetima, uvijek treba imati na umu jednu važnu stvar: povezanost nije isto što i uzročnost.
Činjenica da se određena hemikalija istražuje zbog mogućeg uticaja na hormone nije dokaz da će svakodnevno prskanje parfema po vratu izazvati bolest štitne žlijezde.
Zato prije nego što potpuno promijenimo svakodnevne navike zbog objave koja se proširila društvenim mrežama, vrijedi provjeriti šta zapravo pokazuju istraživanja.
Ukratko: trenutno nema kvalitetnih dokaza da nanošenje parfema na vrat direktno uzrokuje rak ili bolest štitne žlijezde. Mnogo bolje potvrđen razlog za oprez odnosi se na kožu – posebno kod osoba osjetljivih na mirise, kao i na moguće reakcije nakon kombinacije određenih mirisnih sastojaka i sunčeve svjetlosti.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život
