Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zaprijetio je Europskoj uniji uvođenjem novih, izrazito visokih carina ukoliko Unija nastavi s planom da Kanadi dodijeli status prve “pridružene članice” bloka. Izjavu je iznio u srijedu, obraćajući se novinarima nakon slijetanja u Charlotte u Sjevernoj Karolini, samo nekoliko sati nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otvorila vrata takvoj mogućnosti u svom godišnjem govoru o stanju Unije u Strasbourgu.
Trump je cijelu ideju ocijenio “smiješnom”, dodavši da je Kanada dugi niz godina bila “užasan trgovinski partner” Washingtona. Njegov ton, međutim, nije bio isključivo negativan – reakcija je uslovljena namjerom koju bi Bruxelles i Ottawa imali iza ovog koraka. “Ako su namjere dobre, u redu je. Ako smatram da je riječ o neprijateljskom činu, uvest ćemo veoma ozbiljne carine ili ćemo potpuno obustaviti trgovinu s Europom u nizu oblasti”, poručio je američki predsjednik.
Prijedlog o “pridruženom članstvu” iznesen je u trenutku kada je kanadski premijer Mark Carney bio prisutan u Europskom parlamentu. Obraćajući se direktno njemu, von der Leyen je rekla da bi voljela zajedno raditi na otvaranju puta za Kanadu da postane prva pridružena članica Europske unije, što je dočekano ovacijama u sali. Prema njenim riječima, cilj je nadići postojeći trgovinski sporazum CETA i uspostaviti znatno širi okvir saradnje – nazvan “Alijansa za budućnost” – koji bi obuhvatio proizvodnju, energetiku, kritične sirovine, vještačku inteligenciju, kibernetičku sigurnost, odbranu i pitanja vezana za Arktik.
Važno je naglasiti da status “pridruženog članstva” trenutačno ne postoji unutar pravnog okvira Europske unije. Riječ je o konceptu koji bi, ukoliko dobije podršku, tek trebalo formalno definisati i naknadno ratificirati u svim zemljama članicama, budući da svaki oblik partnerstva s trećom zemljom prema pravilima Unije mora dobiti odobrenje svih 27 članica. Iz tog razloga ostaje nejasno kakav bi tačno praktični učinak ovakav aranžman imao na kanadski pristup jedinstvenom europskom tržištu.
Zanimljivo je da ideja o “pridruženom članstvu” nije potpuno nova – slično rješenje je još u maju ove godine predložio njemački kancelar Friedrich Merz, ali tada za Ukrajinu, a ne za Kanadu. Prijedlog je u tom trenutku naišao na relativno mlaku reakciju europskih prijestonica, pa aktuelni potez prema Kanadi predstavlja značajan pomak u pristupu Brisela ovom pitanju.
Kontekst cijele situacije usko je povezan s pogoršanjem odnosa između Washingtona i Ottawe tokom Trumpovog drugog mandata. Američki predsjednik je u više navrata predlagao da bi Kanada trebala postati 51. američka država, a odnosi dviju zemalja dodatno su zategnuti nizom uvedenih carina. Istovremeno, Kanada i Europska unija već imaju razvijenu trgovinsku saradnju kroz sporazum CETA, koji je od 2016. godine, prema procjenama, doprinio rastu razmjene roba i usluga od preko 80 posto. Ove godine Kanada je, dodatno, postala i prva zemlja izvan Unije koja se priključila jednom od vodećih europskih programa za financiranje odbrane.
Iz kabineta premijera Carneya poručeno je da Kanada, u sve nesigurnijem i podijeljenijem svijetu, nastoji izgraditi snažnije odnose s pouzdanim partnerima – što se može tumačiti kao direktna poruka upućena Washingtonu. S druge strane, Trumpova administracija do sada nije objavila konkretan novi paket carina vezan za ovaj slučaj, već je riječ o uslovnoj prijetnji čija realizacija zavisi od toga kako Washington protumači krajnju namjeru europsko-kanadskog približavanja.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
