Krajem aprila Kina je uputila Evropskoj uniji jednu od najoštrijih trgovinskih poruka u posljednjih nekoliko decenija, jasno stavljajući do znanja da bi nastavak zakonodavne procedure oko Industrijskog akta ubrzanja (IAA) mogao izazvati konkretne protumjere. Poruka iz Pekinga nije bila iznenadna, ali je njen ton ukazao na to da kineske vlasti ovaj zakon smatraju direktnim izazovom svojim ekonomskim interesima i globalnoj industrijskoj poziciji.
Evropska komisija je 4. marta 2026. predstavila prijedlog uredbe koja je ubrzo dobila neformalni naziv „Made in Europe“, naglašavajući ambiciju da se ključni proizvodni kapaciteti vrate unutar granica Unije. Kako je istakao evropski povjerenik Stéphane Séjourné, cilj je povećati industrijsku otpornost, smanjiti zavisnost od vanjskih tržišta i osigurati dugoročnu ekonomsku sigurnost. Fokus zakona je na tri ključna sektora: čistim tehnologijama, automobilskoj industriji i energetski intenzivnim granama poput čelika, aluminija i cementa.
Jedna od najznačajnijih odredbi odnosi se na električna vozila koja primaju javnu podršku – ona će morati biti sastavljena unutar EU, uz najmanje 70 posto komponenti proizvedenih u državama članicama. Slični pragovi uvode se i za druge industrije, posebno u kontekstu smanjenja emisija i prelaska na niskougljične proizvodne procese. Istovremeno, zakon predviđa strožiji nadzor stranih investicija u strateškim sektorima, posebno onih iz zemalja koje dominiraju globalnim proizvodnim kapacitetima, što u praksi najviše pogađa Kinu.
Ovakav pristup nije došao bez razloga. Evropska industrija, posebno automobilski sektor, već godinama osjeća pritisak. Samo tokom 2024. i 2025. godine najavljeno je više od 100.000 otkaza među dobavljačima, dok istraživanja pokazuju da veliki broj kompanija razmatra smanjenje proizvodnje unutar EU. Istovremeno, kineske kompanije, uz snažnu podršku države, ostvaruju značajnu konkurentsku prednost. Prema podacima OECD, kineske firme primaju višestruko veće subvencije u odnosu na svoje međunarodne konkurente, dok procjene International Energy Agency pokazuju da je proizvodnja baterija u Kini i do 35 posto jeftinija nego u Evropi.
Dodatni pritisak dolazi iz globalnog konteksta. Nakon trgovinskih poteza administracije Donald Trump, američko tržište je postalo znatno zatvorenije za kineske proizvode, što Evropu čini logičnim odredištem za višak proizvodnje. Upravo zato Bruxelles pokušava zaštititi vlastito tržište i industrijsku bazu prije nego što se suoči s još većim prilivom jeftinijih proizvoda.
Reakcija iz Pekinga bila je direktna. Kinesko ministarstvo trgovine upozorilo je da zakon uvodi diskriminatorne prakse i krši principe World Trade Organization. Posebno su kritikovani zahtjevi za lokalnim porijeklom proizvoda i ograničenja za strane investitore, koje Kina vidi kao prepreke slobodnoj trgovini i ravnopravnom tržišnom takmičenju. Upozorenje je jasno – ako zakon bude usvojen bez izmjena, uslijedit će odgovor.
Paralelno s tim, Evropska unija uvodi i nove carinske mjere koje dodatno mijenjaju trgovinsku dinamiku. Od 1. jula 2026. male pošiljke vrijednosti ispod 150 eura više neće biti izuzete od carinskih davanja. Ova odluka direktno pogađa poslovne modele velikih online platformi poput Shein i Temu, koje su se oslanjale na direktnu dostavu robe bez dodatnih troškova. Evropski komesar Valdis Dombrovskis ovu mjeru opisao je kao korak ka uspostavljanju ravnopravnih tržišnih uslova, dok je Maroš Šefčovič naglasio da se radi o najznačajnijoj carinskoj reformi u posljednjih nekoliko decenija.
Mogući odgovori Kine kreću se u rasponu od suptilnih regulatornih pritisaka do direktnih trgovinskih ograničenja. Analitičari upozoravaju da Peking ne mora nužno uvoditi formalne sankcije – dovoljno je promijeniti regulatorni okvir ili otežati poslovanje evropskim kompanijama na kineskom tržištu. Time bi se indirektno izvršio pritisak na evropske donosioce odluka.
Pred EU su sada tri moguća scenarija: kompromis kroz pregovore i ublažavanje zakona, njegovo usvajanje uz kineske protumjere ili unutrašnje slabljenje inicijative pod pritiskom različitih ekonomskih interesa unutar same Unije. Svaki od tih scenarija nosi značajne posljedice, ne samo za evropsku ekonomiju već i za globalne trgovinske odnose.
Zaključno, ono što se trenutno odvija između Bruxellesa i Pekinga nadilazi klasičan trgovinski spor. Riječ je o strateškom nadmetanju za kontrolu industrijskih tokova, tehnološkog razvoja i tržišnog utjecaja u narednim decenijama. Evropa pokušava zaštititi svoju industrijsku osnovu i smanjiti zavisnost, dok Kina nastoji očuvati svoju dominantnu poziciju u globalnoj proizvodnji. Ishod ovog procesa oblikovat će ne samo bilateralne odnose, već i širu arhitekturu svjetske ekonomije.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
