Paprika je jedna od onih namirnica koje gotovo svakodnevno koristimo, a često zaboravljamo koliko vrijednih hranljivih materija zapravo sadrži. Crvena, žuta, narandžasta ili zelena, paprika može biti odličan dodatak raznovrsnoj i uravnoteženoj ishrani.
Posebno je zanimljivo to što se nutritivni sastav razlikuje zavisno od boje i stepena zrelosti. Crvene paprike su, na primjer, posebno bogate vitaminom C i karotenoidima, dok zelene paprike imaju nešto drugačiji sastav i manje prirodnih šećera.
Osim što jelima daje ukus, boju i aromu, paprika je bogata vitaminima, mineralima, vlaknima i biljnim jedinjenjima koja imaju antioksidativno djelovanje.
Bogata je vitaminom C
Jedna od najpoznatijih prednosti paprike jeste visok sadržaj vitamina C. Ovaj vitamin ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju imunološkog sistema, stvaranju kolagena i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Zanimljivo je da paprika može sadržavati izuzetno mnogo vitamina C, posebno kada se jede sirova. Zbog toga je svježa paprika odličan izbor za salate, sendviče ili kao hrskavu užinu.
Korisna je za zdravlje očiju
Paprika sadrži karotenoide, uključujući lutein i zeaksantin, biljna jedinjenja koja se povezuju sa zdravljem očiju.
Crvene i narandžaste sorte posebno su bogate različitim karotenoidima. Oni djeluju kao antioksidansi i doprinose zaštiti ćelija od oksidativnog oštećenja.
Naravno, paprika nije lijek za očne bolesti, ali kao dio raznovrsne prehrane može doprinijeti unosu nutrijenata važnih za zdravlje vida.
Može biti saveznik zdravlja srca
Paprika je prirodno siromašna kalorijama, a istovremeno sadrži vlakna, kalij i antioksidanse. Upravo zbog takvog nutritivnog sastava može biti odličan dio ishrane koja podržava zdravlje srca i krvnih sudova.
Najveća korist dolazi kada se paprika jede u sklopu cjelokupne uravnotežene prehrane bogate povrćem, voćem, integralnim žitaricama i drugim kvalitetnim namirnicama.
Antioksidansi štite ćelije
Paprika sadrži različita biljna jedinjenja koja imaju antioksidativna svojstva. Antioksidansi pomažu organizmu da se izbori sa oksidativnim stresom, odnosno neravnotežom između slobodnih radikala i zaštitnih mehanizama organizma.
Crvena paprika posebno je zanimljiva zbog sadržaja karotenoida, dok različite sorte paprike sadrže različite kombinacije biljnih pigmenata i drugih bioaktivnih jedinjenja.
Dobra je za probavu
Paprika sadrži prehrambena vlakna koja doprinose normalnom funkcionisanju probavnog sistema. Vlakna mogu pomoći održavanju uredne stolice i predstavljaju važan dio ishrane koja podržava zdravu crijevnu mikrobiotu.
Za osobe kojima sirova paprika teško pada na želudac, kuhana ili pečena paprika može biti lakša za probavu.
Može pomoći pri kontroli tjelesne težine
Paprika sadrži relativno malo kalorija, a zbog vode i vlakana može biti veoma praktična namirnica za obroke kada želimo da unesemo mnogo hrane bez velikog kalorijskog opterećenja.
Može se dodati salatama, omletima, mesu, riži, povrću ili jesti kao užina. Međutim, sama paprika ne „topi“ kilograme – gubitak tjelesne težine zavisi od ukupne prehrane, energetskog balansa i fizičke aktivnosti.
A šta je sa ljutom paprikom?
Ljute paprike sadrže kapsaicin, jedinjenje odgovorno za karakterističan osjećaj ljutine. Kapsaicin je predmet brojnih istraživanja zbog svojih mogućih metaboličkih i drugih fizioloških efekata.
Ipak, ne treba pretjerivati. Kod osoba koje imaju osjetljiv želudac, refluks ili određene probavne tegobe, ljuta paprika može izazvati pečenje i pogoršati simptome.
Crvena, zelena ili žuta – koju izabrati?
Najbolji odgovor je: kombinujte različite boje.
Boja paprike nastaje zbog različitih biljnih pigmenata, pa svaka sorta donosi nešto drugačiju kombinaciju hranljivih i bioaktivnih jedinjenja.
Crvena paprika je obično slađa i zrelija, a posebno se ističe sadržajem vitamina C i karotenoida. Zelena paprika se bere ranije i ima drugačiji nutritivni profil, dok žute i narandžaste sorte takođe donose vrijedne karotenoide i druge biljne pigmente.
Zato je šarena salata od više vrsta paprika ne samo ukusna nego i odličan način da obrok obogatite različitim biljnim nutrijentima.
Kako je najbolje jesti papriku?
Svježa paprika je odlična jer termička obrada može smanjiti količinu nekih osjetljivih vitamina, posebno vitamina C. S druge strane, kuhanje i pečenje mogu povećati dostupnost nekih drugih biljnih jedinjenja.
Zato nije potrebno birati samo jedan način pripreme. Papriku možemo jesti sirovu, pečenu, kuhanu, punjenu ili dodavati različitim jelima.
Najvažnije je da bude dio raznovrsne prehrane.
Ko treba biti oprezan?
Iako je paprika za većinu ljudi potpuno sigurna namirnica, kod nekih osoba može izazvati nadutost, žgaravicu ili probavne tegobe, posebno kada se jede sirova ili veoma ljuta.
Ako primijetite da vam određena vrsta paprike izaziva tegobe, smanjite količinu ili pokušajte sa termički obrađenom paprikom.
Važno je naglasiti da se izraz „ljekovita svojstva“ često koristi u popularnom govoru, ali paprika nije lijek i ne može zamijeniti terapiju koju je propisao ljekar.
Paprika je mnogo više od običnog dodatka jelima. Zahvaljujući vitaminu C, vlaknima, karotenoidima, mineralima i drugim biljnim jedinjenjima, može biti vrijedan dio zdrave i raznovrsne prehrane.
Bilo da je jedete svježu u salati, pečenu uz ručak, punjenu ili dodatu omletu i drugim jelima, paprika je jednostavan način da svakodnevnu ishranu obogatite važnim nutrijentima.
Zato, kada sljedeći put posegnete za crvenom, zelenom ili žutom paprikom, imajte na umu da u tanjir ne stavljate samo ukusno povrće – već i namirnicu bogatu vrijednim vitaminima i zaštitnim biljnim jedinjenjima.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život!
