Bilo da radite u kancelariji, od kuće ili provodite dan u obavezama, vjerovatno vam je poznat onaj trenutak nakon ručka kada energija naglo padne. Kapci postanu teški, koncentracija oslabi, a posao koji je do prije samo nekoliko minuta djelovao jednostavno odjednom zahtijeva mnogo više napora.
Tada mnogi posegnu za kafom, energetskim ili gaziranim pićem. Posebno su popularna dijetalna i „zero“ pića, jer daju sladak ukus bez ili uz vrlo malo kalorija. Upravo zbog toga mnogi ih smatraju boljom alternativom klasičnim gaziranim napicima sa šećerom.
Međutim, nova istraživanja ponovo su otvorila pitanje šta dugotrajna i česta konzumacija različitih zaslađivača znači za naše zdravlje.
Jedna velika studija provedena u Brazilu pratila je više od 12.000 ljudi tokom osam godina i pronašla povezanost između većeg unosa određenih niskokaloričnih i nekalorijskih zaslađivača i bržeg pada pojedinih kognitivnih sposobnosti. Posebno je zanimljiv podatak da je povezanost bila izraženija kod učesnika mlađih od 60 godina.
Ipak, prije nego što neko potpuno izbaci omiljeno dijetalno piće iz frižidera, postoji veoma važna stvar koju treba naglasiti: istraživanje je pokazalo povezanost, a ne dokaz da su zaslađivači direktno izazvali kognitivni pad.
Drugim riječima, rezultati su dovoljno zanimljivi da opravdaju dodatna istraživanja, ali nisu razlog za zaključak da će osoba koja povremeno popije dijetalno gazirano piće sigurno imati probleme s pamćenjem ili drugim kognitivnim funkcijama.
ŠTA JE POKAZALO ISTRAŽIVANJE?
Istraživači su tokom osam godina pratili 12.772 učesnika iz Brazila. Njihove kognitivne sposobnosti procjenjivane su u više navrata, a učesnici su potom grupisani prema količini zaslađivača koju su unosili.
Proučavani su različiti zaslađivači, među kojima su bili aspartam, saharin, acesulfam K, eritritol, ksilitol, sorbitol i tagatoza.
Prema rezultatima istraživanja, šest od sedam posmatranih zaslađivača pokazalo je povezanost s većim kognitivnim padom, dok za tagatozu takva povezanost uglavnom nije pronađena.
Najveći unos bio je povezan sa znatno bržim padom ukupnih kognitivnih sposobnosti u odnosu na grupu s najmanjim unosom. Istraživači su procijenili da bi razlika mogla odgovarati približno 1,6 godina dodatnog kognitivnog starenja.
Posebno je zanimljivo da ista povezanost nije uočena na isti način kod osoba starijih od 60 godina.
Ovakvi rezultati svakako privlače pažnju, ali naučnici moraju uzeti u obzir i druge faktore koji mogu uticati na kognitivno zdravlje. Ishrana, fizička aktivnost, san, tjelesna težina, pušenje, obrazovanje, postojeće bolesti i ukupne životne navike mogu biti povezani i sa izborom hrane i pića i sa zdravljem mozga.
Zbog toga se iz jedne opservacijske studije ne može zaključiti da je upravo određeni zaslađivač uzrok promjena.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO AKO PIJETE „ZERO“ PIĆA?
Dijetalna gazirana pića posljednjih godina postala su veoma popularna. Mnogi ih biraju upravo zato što žele smanjiti unos šećera ili kalorija.
Problem je što riječ „dijetalno“ ili „zero“ ne znači automatski da je neki proizvod zdraviji u svakom mogućem smislu.
Takvi napici mogu imati manje ili nimalo šećera, ali umjesto njega često sadrže različite nekalorijske zaslađivače. Njihova sigurnost i mogući dugoročni efekti zavise od konkretnog zaslađivača, količine i ukupne izloženosti.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2023. godine preporučila da se nekalorijski zaslađivači ne koriste kao glavna strategija za kontrolu tjelesne težine, uz napomenu da preporuka ne znači da su svi takvi proizvodi dokazano štetni. WHO je posebno istakao da je riječ o uslovnoj preporuci jer rezultate mogu komplikovati razlike među korisnicima i njihovim ukupnim prehrambenim navikama.
Zato je mnogo korisnije razmišljati o ukupnim navikama nego jednu namirnicu ili jedno piće posmatrati potpuno odvojeno od ostatka prehrane.
A ŠTA JE SA ASPARTAMOM?
Aspartam je jedan od najpoznatijih zaslađivača i godinama je predmet brojnih istraživanja.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) je 2023. godine klasifikovala aspartam kao „moguće kancerogen za ljude“, odnosno u grupu 2B, na osnovu ograničenih dokaza. Međutim, to nije isto što i tvrdnja da aspartam pri uobičajenom unosu dokazano izaziva rak.
Istovremeno, stručni odbor FAO/WHO JECFA zadržao je prihvatljivi dnevni unos od 0 do 40 miligrama po kilogramu tjelesne mase. WHO je tada naveo da dostupni dokazi nisu pružili dovoljno razloga za promjenu te granice.
To je važna razlika koju često izgube senzacionalni naslovi: klasifikacija mogućeg rizika nije isto što i procjena stvarnog rizika pri određenoj količini konzumacije.
NOVA ISTRAŽIVANJA OTVARAJU I DRUGA PITANJA
Istraživanja o zaslađivačima ne zaustavljaju se samo na mozgu.
U aprilu 2026. godine u časopisu „Frontiers in Nutrition“ objavljeno je istraživanje provedeno na miševima koje je ispitivalo uticaj sukraloze i stevije na crijevni mikrobiom, metabolizam i određene promjene u ekspresiji gena.
Istraživači su kod životinja pronašli promjene u sastavu crijevnog mikrobioma i koncentracijama kratkolančanih masnih kiselina, a neke promjene bile su uočene i u narednim generacijama.
Međutim, ovaj rezultat nikako ne treba predstavljati kao dokaz da se ista stvar događa kod ljudi.
Istraživanja na životinjama služe kao važan dio naučnog procesa i mogu otvoriti nova pitanja, ali rezultati se ne mogu automatski prenijeti na ljudsku populaciju. Potrebna su dodatna istraživanja na ljudima kako bi se utvrdilo da li takve promjene imaju stvaran značaj za ljudsko zdravlje.
ZNAČI LI TO DA TREBA POTPUNO PRESTATI PITI DIJETALNA PIĆA?
Ne nužno.
Najnovija istraživanja sama po sebi ne znače da osoba mora panično izbaciti svako dijetalno gazirano piće iz svog života.
Mnogo važnije je koliko često se takva pića konzumiraju i kakva je ukupna prehrana.
Ako neko povremeno popije dijetalno gazirano piće, to nije isto što i svakodnevna konzumacija velikih količina. Isto tako, jedan proizvod može sadržavati drugačiju kombinaciju zaslađivača od drugog, pa nije pravilno sve proizvode automatski staviti u istu kategoriju.
Ipak, ako su „zero“ ili dijetalna gazirana pića postala svakodnevna navika, sasvim je razumno pokušati smanjiti njihov unos.
Umjesto još jedne limenke, tokom dana možete češće birati običnu vodu ili gaziranu vodu bez zaslađivača. Ako vam je važan osjećaj osvježenja i mjehurići, mineralna ili gazirana voda može biti jednostavna alternativa.
Ako piće sadrži kofein i navikli ste na svakodnevnu konzumaciju, naglo smanjenje može kod nekih ljudi dovesti do glavobolje i drugih simptoma povezanih s manjim unosom kofeina. Zato je postepeno smanjivanje često praktičnije.
MOŽDA PROBLEM NIJE SAMO U PIĆU
Ponekad posežemo za gaziranim pićem iz sasvim drugog razloga.
Ako vam se svakog dana oko 14 ili 15 sati javlja snažan umor, možda nije problem u tome što vam „nedostaje“ dijetalno piće. Umor može biti povezan s obilnim ručkom, nedovoljno sna, manjkom kretanja, nedovoljnim unosom tečnosti ili jednostavno prirodnim padom energije tokom dana.
Umjesto automatskog posezanja za novim napitkom, nekada može pomoći nekoliko minuta lagane šetnje, kratko istezanje, čaša vode i nekoliko minuta odmora.
Takve male promjene mogu biti korisnije od pokušaja da umor stalno prikrivamo stimulansima ili zaslađenim napicima.
ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZAPAMTITI?
Nova istraživanja ne govore da je svaka limenka dijetalnog gaziranog pića opasna, niti dokazuju da zaslađivači direktno izazivaju kognitivno propadanje.
Ono što istraživanja pokazuju jeste da naučnici i dalje proučavaju dugoročne posljedice veoma česte konzumacije različitih zaslađivača. Rezultati nisu potpuno jednaki za sve zaslađivače, a neke studije pokazuju povezanosti koje se ne mogu automatski tumačiti kao uzročnost.
Zato je najbolji pristup umjerenost i raznovrsna prehrana, uz vodu kao osnovni napitak.
Ako volite dijetalna gazirana pića, nema potrebe za panikom zbog jedne studije. Ali ako ih pijete svakodnevno i u velikim količinama, možda je ovo dobar trenutak da razmislite o postepenom smanjivanju.
Važno je razlikovati ono što nauka zaista dokazuje od onoga što zvuči zastrašujuće u naslovu.
I upravo tu leži najvažnija poruka: nije potrebno plašiti se svake namirnice, ali jeste korisno biti informisan, pratiti nova istraživanja i ne dozvoliti da „bez šećera“ automatski postane sinonim za „zdravo“.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život!
