Oglasi - Advertisemenet

Četiri zimske zablude koje mnogi prihvataju kao istinu: Od mokre kose do sunčevih zraka, neke stvari nisu onakve kakvim se čine

Oglasi - Advertisement

Može li vas izlazak na hladnoću s mokrom kosom zaista razboljeti i jeste li sigurni da vam zimi ne prijete opekotine od sunca? Upravo su to neke od tvrdnji koje se godinama prenose kao neupitne istine, iako objašnjenja o tome kako ljudsko tijelo reaguje na niske temperature otkrivaju sasvim drugačiju sliku.

Dolaskom hladnijih dana ponovo se otvaraju poznate rasprave. Treba li obavezno nositi kapu jer najveći dio topline navodno izlazi kroz glavu? Može li šolja vrelog čaja brzo zagrijati organizam? I koliko je zapravo opasno izaći napolje kada je temperatura niska?

Četiri česta zimska vjerovanja posebno privlače pažnju, jer se iza njih kriju detalji koje mnogi zanemaruju.

Jedno od najraširenijih uvjerenja jeste da ljudsko tijelo gubi najveći dio topline upravo kroz glavu. Ponekad se čak spominje podatak da na taj način možemo izgubiti nevjerovatnih 80 posto tjelesne topline.

Možete li se zaista razboljeti zbog mokre kose i gubimo li najviše topline kroz glavu
Možete li se zaista razboljeti zbog mokre kose i gubimo li najviše topline kroz glavu

Međutim, objašnjenje je drugačije. Toplina se oslobađa preko čitave površine tijela, a njen gubitak zavisi i od toga koji su dijelovi kože izloženi hladnoći.

Glava čini približno sedam do deset posto ukupne površine tijela, zbog čega nije tačno da se kroz nju automatski gubi najveći dio topline.

To, naravno, ne znači da zimi treba odbaciti kapu. Naprotiv, ona ima svoju svrhu jer prekriva dio tijela koji bi inače bio izložen hladnom zraku.

Drugim riječima, kapa pomaže očuvanju topline, ali ne zbog popularne tvrdnje da je glava nekakav poseban izlaz kroz koji nestaje najveći dio tjelesne temperature.

Drugo vjerovanje povezano je s toplim napicima.

Nakon boravka na hladnoći mnogi posežu za šoljom čaja, uvjereni da će tako brzo zagrijati organizam. Osjećaj ugode koji se tada javlja sasvim je razumljiv, ali postoji važna razlika između osjećaja topline i stvarnog povećanja unutrašnje tjelesne temperature.

Topli napitak ne mora značajno povećati temperaturu tjelesne jezgre, baš kao što hladan napitak ne mora izazvati njeno značajno snižavanje.

Posebno je zanimljivo da u određenim vrućim i suhim uslovima topli napitak može doprinijeti rashlađivanju organizma. Razlog je mogućnost pojačanog znojenja, nakon čega isparavanje znoja s kože pomaže oslobađanju topline.

To ne znači da se tokom zime treba odreći toplog čaja. On i dalje može biti ugodan dio svakodnevne rutine, ali nije isto osjećati toplinu i zaista povećati unutrašnju temperaturu tijela.

Treća zabluda možda je i najpoznatija, posebno među roditeljima koji upozoravaju djecu da ne izlaze napolje mokre kose ili nedovoljno obučena.

Koliko puta ste čuli da ćete se prehladiti samo zato što ste izašli na hladan zrak?

Iako takva upozorenja zvuče uvjerljivo, sama hladnoća ne izaziva prehladu, gripu niti infekciju respiratornim sincicijskim virusom, poznatim kao RSV.

Uzročnici ovih bolesti su virusi.

Ipak, postoji razlog zbog kojeg se respiratorne infekcije često povezuju upravo sa zimskim periodom.

Tokom hladnijih mjeseci ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorijama, nerijetko u neposrednoj blizini drugih osoba. Kada se prostorije nedovoljno provjetravaju, mogućnost prenošenja respiratornih virusa može biti veća.

Zbog toga se kao korisne mjere izdvajaju redovno provjetravanje prostorija i upotreba pročišćivača zraka s HEPA filterima.

Istovremeno, hladniji dani ne moraju značiti potpuno odustajanje od aktivnosti na otvorenom.

Kada vremenski uslovi to dopuštaju i kada smo primjereno odjeveni, šetnja ili lagano trčanje mogu ostati dio svakodnevnih aktivnosti i tokom zime.

Četvrto vjerovanje posebno je važno za osobe koje vole zimske izlete, skijanje i boravak na planinama.

Mnogi pretpostavljaju da hladno vrijeme znači i manju opasnost od sunčevih opekotina. Međutim, temperatura zraka nije pouzdan pokazatelj izloženosti ultraljubičastom zračenju.

Opekotine od sunca povezane su s UV zračenjem, a ono može dopirati do kože čak i kada je nebo oblačno ili maglovito.

Na planinama postoji dodatni razlog za oprez.

Na većim nadmorskim visinama atmosfera apsorbuje manje UV zračenja, dok snježna površina može reflektovati čak do 80 posto tog zračenja.

To znači da koža može biti izložena sunčevim zrakama direktno, ali i njihovom odbijanju od snijega.

Zbog toga zaštita kože ne bi trebala biti rezervisana samo za ljetovanje i odlazak na more.

U izvornom materijalu preporučuje se prekrivanje izloženih dijelova tijela odgovarajućom odjećom, korištenje kreme širokog spektra sa zaštitnim faktorom najmanje SPF 15 te ograničavanje dužeg boravka na suncu u periodu najintenzivnijeg zračenja, između 10 i 14 sati.

Posebnu pažnju zaštiti trebaju posvetiti oni koji provode mnogo vremena na snijegu.

Sve četiri zablude pokazuju koliko se lako svakodnevne navike i tradicionalni savjeti mogu pretvoriti u uvjerenja koja rijetko preispitujemo.

Možete li se zaista razboljeti zbog mokre kose i gubimo li najviše topline kroz glavu

Kapa je korisna, topli čaj može pružiti ugodu, a odgovarajuća odjeća važna je tokom hladnih dana. Ipak, razlozi zbog kojih ih koristimo nisu uvijek onakvi kakvima ih predstavljaju popularna vjerovanja.

Najvažnije je razlikovati ono što nam pruža subjektivan osjećaj sigurnosti od onoga što se zaista događa u organizmu.

Zima donosi posebne izazove, ali i priliku da bolje razumijemo svoje tijelo. A ponekad je upravo preispitivanje najobičnijih savjeta prvi korak prema razumnijoj zaštiti zdravlja.

Svijet  ljepote i  zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život