Sa dolaskom ljetnih mjeseci, kada su ose, pčele i stršljeni najaktivniji, ponovo se otvara pitanje koliko njihovi ubodi zaista mogu biti opasni. Iako većina ljudi doživljava ubod kao bolnu, ali prolaznu neprijatnost, posljednjih sedmica u regionu su zabilježeni i tragični slučajevi koji podsjećaju da opasnost, u određenim okolnostima, ne treba potcjenjivati.
Za većinu zdravih osoba jedan ubod stršljena nije opasniji od uboda ose, mada je obično bolniji jer stršljen pri ubodu ubrizgava veću količinu otrova. Pravi rizik se javlja u dvije situacije – kod osoba koje imaju alergiju na ubode insekata, te u slučajevima kada osoba zadobije veliki broj uboda odjednom, recimo ako je napadne cio roj. Upravo takvi, ekstremni scenariji doveli su u posljednje vrijeme do nekoliko fatalnih ishoda u Srbiji, gdje su dva muškarca preminula u razmaku od samo desetak dana nakon što su ih napali rojevi osa – jedan u Ripnju, drugi u beogradskom naselju Vinča.
O ovim tragičnim događajima za TV “Pančevo” govorila je doktorka Milica Velinović, koja je naglasila da se radi o ekstremnim situacijama koje se, nažalost, ipak dešavaju. Prema njenim riječima, kada dođe do kontakta sa velikim brojem insekata – preko 20, a naročito preko 50 uboda – hitno pozivanje medicinske pomoći postaje imperativ, a ne samo preporuka.
Kada je riječ o prevenciji, stručnjaci savjetuju da se prema osama i stršljenima u prirodi ponašamo krajnje suzdržano. Ukoliko ih primijetite, najbolje je da ih ne uznemiravate, da se mirno udaljite bez naglih pokreta i da ne prilazite njihovom gnijezdu. Dr Velinović preporučuje i dodatnu opreznost prilikom boravka na otvorenom – posebno izbjegavanje mjesta gdje je prisustvo insekata pojačano, poput starih ograda, tavana ili zapuštenih dijelova dvorišta, gdje se rojevi često i formiraju. Odjeća koja pokriva veći dio kože, te upotreba repelenata koji se odbijaju insekte, dodatno smanjuju rizik od neželjenog susreta.
Ono što zabrinjava jeste da simptomi alergijske reakcije mogu nastupiti veoma brzo. Otežano disanje, otok lica ili jezika, vrtoglavica ili gubitak svijesti predstavljaju alarmantne znakove kod kojih se ne smije čekati – potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć. Dr Velinović je jasna: kada dođe do direktnog kontakta sa insektima i pojave se ovakvi simptomi, svaka izgubljena minuta može biti presudna, jer je pravovremeno ordiniranje terapije ključno za ishod.
Za osobe koje su ranije imale izraženije reakcije na ubode insekata, u kućnoj apoteci se preporučuje da se nalazi antihistaminik, koji može ublažiti blaže alergijske simptome, ali – kako doktorka naglašava – on nikako nije zamjena za hitnu medicinsku intervenciju u slučaju teže alergijske reakcije. Osobe kojima je ljekar, zbog prethodno dijagnostikovanih ozbiljnih alergija, propisao autoinjektor adrenalina, trebalo bi da ga uvijek nose sa sobom i da ga koriste isključivo prema uputstvu, u slučaju anafilaksije.
Doktorka Velinović je u svom gostovanju spomenula i konkretne preparate koje ljudi u praksi najčešće koriste, ali je važno naglasiti da izbor i doziranje bilo kog lijeka, uključujući antihistaminike i kortikosteroide, treba prethodno provjeriti sa ljekarom ili farmaceutom, u zavisnosti od zdravstvenog stanja i eventualnih drugih terapija koje osoba prima.
U konačnici, poruka stručnjaka je jasna – panika nije potrebna, ali ni potcjenjivanje situacije. Za veliku većinu ljudi, ubod ose ili stršljena ostaje neprijatna, ali bezopasna epizoda ljeta. Za one sa alergijom, ili u slučaju napada roja, brzina reakcije i pravovremeni poziv Hitnoj pomoći mogu odlučiti ishod. Poznavanje simptoma i osnovna oprema u kućnoj apoteci, uz zdravorazumsko ponašanje u prirodi, i dalje su najbolja zaštita.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život!
