Šetnja prije prve šolje kafe za neke je omiljeni ritual, a drugi ne mogu ni da zamisle trening prije nje. Šta se zapravo dešava u tijelu kad se vježba prije 8 sati ujutru, i gdje je zamka koju mnogi previđaju?
Jutarnje vježbanje, prema stručnjacima i istraživanjima iz materijala, može imati nekoliko potencijalnih koristi. Odnose se na budnost, raspoloženje, biološki sat i način na koji tijelo koristi masti kao izvor energije. Uz to, trening prije posla i ličnih obaveza ima i praktičnu stranu: lakše ga je uklopiti u dan.
Nakon buđenja mozgu je potrebno određeno vrijeme da pređe iz stanja sna u potpuno budno stanje. U tom periodu pažnja i koncentracija mogu biti privremeno smanjene. Jutarnja fizička aktivnost može pomoći da se tijelo brže razbudi. Cirkulacija se ubrzava, protok kiseonika do mišića i mozga raste, a organizam se priprema za dnevne aktivnosti. Zato jutarnja šetnja, lagano trčanje ili kratak trening mogu biti dobar početak dana. Nije potrebno odmah krenuti u intenzivan napor, dovoljno je nekoliko minuta laganog kretanja.

Tokom vježbanja mišićima treba više kiseonika, pa srce brže pumpa krv, a disanje postaje dublje i brže. Istovremeno se aktiviraju hormoni poput adrenalina i noradrenalina, koji pomažu tijelu da odgovori na fizički napor. Za stimulaciju ovih procesa nije potreban zahtjevan trening. Čak i brza jutarnja šetnja može pozitivno uticati na kardiovaskularni sistem i potrošnju energije.
Jedna od zanimljivijih tema je veza s cirkadijalnim ritmom, unutrašnjim biološkim satom koji upravlja ciklusom spavanja i buđenja. Dejvid Rajhlen, profesor antropologije i bioloških nauka na Univerzitetu Južne Kalifornije, objašnjava da jutarnje vježbanje, naročito uz izlaganje prirodnoj dnevnoj svjetlosti, može pomoći u regulisanju tog ritma. Jutarnja aktivnost tijelu šalje signal da je dan počeo, dok se uveče ono postepeno priprema za odmor. Istraživanja sugerišu da jutarnje vježbanje može uticati i na vrijeme lučenja melatonina, hormona važnog za regulaciju sna. Ipak, ne treba skraćivati vrijeme spavanja zbog ranog treninga, jer je kvalitetan san neophodan za oporavak i zdravlje organizma.
Najviše pažnje privlači tema sagorijevanja masti. Vježbanje prije doručka često se povezuje s većim korištenjem masti kao izvora energije. Nakon noćnog posta nivo insulina je uglavnom niži, pa tijelo tokom aktivnosti može u većoj mjeri koristiti masti. Nutricionistkinja i fiziolog vježbanja Adora Jau s Univerziteta Mančester Metropoliten ističe da vježbanje na prazan stomak može uticati na oksidaciju masti, odnosno njihovu razgradnju radi energije. Istraživanje objavljeno u časopisu eBioMedicine pokazalo je da 60 minuta fizičke aktivnosti prije doručka povećava oksidaciju masti tokom 24 sata u poređenju s odmaranjem.
Tu se krije ono što mnogi previđaju: sagorijevanje više masti tokom vježbanja ne znači automatski i veći gubitak težine. Na tjelesnu masu utiču ukupni energetski bilans, ishrana, nivo aktivnosti i individualne karakteristike tijela. Ako vam prija lagano vježbanje prije doručka, možete ga uvrstiti u rutinu. Kod dužih i intenzivnijih treninga obrok prije aktivnosti može pomoći da rezultati budu bolji.
Redovna fizička aktivnost može poboljšati raspoloženje, budnost i kognitivne funkcije na kraći rok. Jutarnja šetnja ili trening prije posla mogu biti dobar način da dan počne s više energije i boljom koncentracijom. Pored fizioloških efekata važnu ulogu ima i rutina. Kad se vježba prije posla i ličnih obaveza, manja je vjerovatnoća da će se trening odgoditi ili preskočiti tokom dana. I ovdje važi isto pravilo: ne mora biti naporan, jer brza šetnja, lagano trčanje ili nekoliko minuta istezanja mogu biti dovoljni.

Da li je onda jutarnje vježbanje bolje od večernjeg? Iako jutarnja aktivnost može imati određene koristi, to ne znači da je najbolji izbor za svakoga. Neki ljudi radije treniraju poslije posla, kad su potpuno budni i imaju više vremena. Najvažnije je pronaći termin koji se može održati dugoročno, a da se pritom ne zanemare san, ishrana i oporavak. Najbolji trening nije nužno onaj najraniji, nego onaj koji se redovno uspijeva uklopiti u život.
Ko ima zdravstvenih tegoba ili nije siguran koja je vrsta i intenzitet aktivnosti prikladan za njega, treba da se posavjetuje s ljekarom.
Svijet ljepote i zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život
















