Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas otvoreno je osporila razloge kojima je Vašington opravdao uvođenje novih carina na robu iz Evropske unije, ocijenivši da tvrdnje o nedovoljnoj borbi protiv prisilnog rada unutar bloka jednostavno ne stoje. Izjavu je dala u petak, na marginama sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili, gdje je boravila radi razgovora o regionalnim i globalnim sigurnosnim pitanjima.
“Ne možete to reći za Evropsku uniju”, kazala je Kalas za agenciju Reuters, dodajući da evropsko radno zakonodavstvo po više parametara nadmašuje ono u Sjedinjenim Američkim Državama. “Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u SAD-u, mi imamo plaćeni godišnji odmor, imamo veoma dobre radne uslove za naše zaposlenike, pa to zaista nije utemeljeno”, istakla je.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa u petak je uvela nove carine u rasponu od 10 do 12,5 posto na robu iz čak 60 trgovinskih partnera širom svijeta, među kojima se, uz Evropsku uniju, nalaze i brojne druge zemlje. Kao formalni razlog navedene su tvrdnje da pojedine države ne provode dovoljno strogo zabrane vezane za prisilni rad u proizvodnim lancima. Nove mjere stupile su na snagu odmah nakon isteka privremene globalne carine od 10 posto, koja je do tada važila za veliki broj zemalja.
Na pitanje da li je Evropska unija očekivala da će se naći na američkoj listi, Kalas nije krila iznenađenje. “Ko to više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali”, rekla je, aludirajući na to koliko su često Vašingtonove trgovinske mjere posljednjih mjeseci mijenjane i prilagođavane.
Ove carine predstavljaju najnoviji potez u okviru Trumpove politike gotovo globalnog carinskog režima, koju je najavio još tokom predizborne kampanje. Podsjetimo, američki Vrhovni sud je ranije ove godine poništio takozvane “recipročne” carine koje je predsjednik uveo pozivajući se na izvanredna ovlaštenja, s ciljem smanjenja trgovinskog deficita SAD-a. Novom odlukom, čini se, administracija traži alternativni pravni i politički put za nastavak iste agende.
Kalas je najavila da će Evropska unija od Washingtona zatražiti dodatna pojašnjenja povodom uvedenih mjera, naglašavajući da je blok u potpunosti ispunio svoje obaveze iz prošlogodišnjeg transatlantskog trgovinskog sporazuma. “Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se te strane dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, poručila je.
Rusija pod dodatnim pritiskom
Osim o carinama, Kalas je govorila i o novom paketu sankcija Evropske unije prema Rusiji. Prema njenim riječima, cilj mjera je dodatno ograničiti Moskvine mogućnosti finansiranja rata u Ukrajini. “Cilj je uskratiti im sredstva za finansiranje ovog rata”, rekla je, dodajući da sankcije već ostavljaju vidljive posljedice na rusku ekonomiju i otežavaju pristup međunarodnim finansijskim tržištima. “Vidimo i da zbog sankcija više ne mogu prikupljati kapital u inozemstvu. Jasno je da te mjere, zajedno s drugim elementima, imaju učinak”, istakla je.
Vijeće Evropske unije je prethodnog dana usvojilo 21. paket sankcija protiv Rusije, koji se smatra jednim od najobuhvatnijih do sada. Paket uvodi nova ograničenja za desetine ruskih banaka, dio njih isključuje iz sistema SWIFT, zamrzava cijenovni limit za rusku naftu i uvodi zabrane transakcija s brojnim platformama za kriptovalute koje su, prema navodima EU, korištene za zaobilaženje ranijih sankcija.
Kalas je poručila da su sankcije samo jedan segment šire evropske strategije čiji je krajnji cilj natjerati Rusiju da pristane na ozbiljne pregovore s Ukrajinom. “Imamo više elemenata u tom pristupu. Sankcije su samo jedan od njih. Razmatramo šta još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da uistinu sjedne za pregovarački sto i pregovara s Ukrajinom”, zaključila je.
Zaključak
Izjave Kaje Kalas iz Manile pokazuju da su transatlantski odnosi ušli u novu fazu napetosti, s Evropskom unijom koja otvoreno traži objašnjenje za mjere koje smatra neopravdanim, dok istovremeno pojačava vlastiti pritisak na Moskvu kroz najširi sankcijski paket do sada. Kako će Washington odgovoriti na zahtjev za pojašnjenjem, i hoće li nove carine dodatno zakomplikovati trgovinske odnose dvije strane Atlantika, ostaje da se vidi u narednim sedmicama.
Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!
